Brčko

Društvo psihologa Brčko distrikta: Smjernice za pomagačke profesije

U vrijeme kada se suočavamo s neizvjesnošću svakodnevnice kao što je slučaj sada u situaciji pandemije koronavirusa (COVID-19), ljudi kojima je posao brinuti o drugima pod posebnim su naporima i stresom. Kombinacija efekata produženog radnog vremena, povećanog opsega posla i zabrinutost zbog izloženosti koja potencijalno dovodi u opasnost i porodice i prijatelje, mogu povećati osjećaj sagorijevanja na poslu kod onih koji su ovih dana pojačano angažovani.

Stres je evolucijski odgovor našeg organizma na prijetnju, odnosno opasnost, na koji svi reagujemo na različite načine. Znakovi stresa uključuju promjene u tijelu, emocionalnom reagovanju, načinu razmišljanja i ponašanju.

Od izuzetnog je značaja prepoznati simptome stresa kako bi primijenili strategije za suočavanje i prevladavanje te mogli nastaviti s aktivnostima i zadacima.

Pokazatelji stresa:

  • strah i osjećaj bespomoćnosti
  • promjene u spavanju ili prehrani
  • poteškoće s pažnjom, koncentracijom i pamćenjem
  • pogoršanje hroničnih zdravstvenih problema
  • odustajanje od aktivnosti u kojima se obično uživa
  • beznađe
  • osjećaj frustracije, ogorčenosti ili ljutnje, razdražljivost
  • tuga koja ne prolazi
  • povećanja upotreba alkohola, duvana ili lijekova
  • tjelesna i mentalna iscrpljenost
  • osjećaj negativizma prema poslu i opadanje profesionalne efikasnosti

 

Dio odgovornosti za druge je i briga o sebi koja pomaže da se nosimo s mislima, emocijama i stresom povezanim s vanrednim naporima vezanim za radno mjesti i/ili porodične prilike u aktuelnoj situaciji. Ako ste prepoznali neke od navedenih znakova stresa, preduzmite neke od sljedećih koraka koji vam mogu pomoći ostati tjelesno i mentalno sposobni za nastavak vaših aktivnosti:

  • Znati prepoznati bez osuđivanja emocionalne i fizičke reakcije i poteškoće koje možete imati tokom ili nakon izlaganja, kako biste što prije dekomprimirali svoj nivo stresa
  • Nemojte proricati svoja osjećanja, zapamtite da su normalna i očekivana u kriznoj situaciji
  • Poštujte svoje smjene i oporavite se fizički i mentalno
  • Zapamtite da niste sami, nego dio sistema i organizacije koja može dati podršku i pomoć
  • Poštujte emocionalne reakcije drugih, čak i kada su potpuno različite i neshvatljive iz vaše perspektive
  • Zaštitite svoju emocionalnu ravnotežu i pristupom sistemima podrške koji se nude za pomagačke profesije. Razgovor sa stručnjakom može pomoći i ubrzati vrijeme rješavanja problema.
  • Mišljenje treba da bude racionalno, zasnovano na činjenicama, trebamo se fokusirati na ovdje i sada, sa usmjerenjem na rješenje, a ne na problem.
  • Razvoj pozitivnog stava o svom radu – „Uradi onoliko koliko možeš da bi pomogao, nije sve tvoja odgovornost.“
  • Budite nježni i brižni prema sebi. Potrudite se održavati higijenu spavanja i razvijte rutinu brige o sebi u datim okolnostima (kada ste kod kuće hranite se zdravo, spavajte dovoljno, vježbajte, praktikujte mindfulness tehnike za opuštanje, izvan posla postavite granice i brinite za sebe).
  • Živite dan po dan. Sjetite se da su ovo privremene mjere, da niste samo i da će jednom sve ovo biti iza nas. Usporite. Udahnite. Iskoristite ovo vrijeme da stupite u kontakt sa svojim osjećajima. Umjesto ignorisanja iscrpljenosti suočite se s time da, ako vi niste dobro, ne možete ni pomoći drugima.
  • Njegujte odnose i tražite podršku. Ostati u kontaktu s prijateljima i porodicom od presudnog je značaja – na taj način ćemo se lakše i oporaviti. Razgovori su važni. Prepoznajte osobe iz svoje okoline čija podrška pozitivno utiče na vas i ograničite kontakte s onima s kojima to možete učiniti, a koji vam dodatno crpe energiju.

PODRŠKA MENADŽMENTA

Za prevenciju sindroma sagorijevanja važna je i podrška rukovodilaca i minimizacija uticaja organizacionih faktora na radnom mjestu:

  • informisanje o planovima, situaciji na terenu, dostupnoj podršci
  • dobijanje povratne informacije i preporuka od strane nadređenih, pohvale, izrazi zahvalnosti, ohrabrenja
  • raspodjela zadataka i radnog opterećenja koje zaposlenima omogućuje predah, ishranu i odmicanje od neposredne krizne situacije
  • obezbjeđivanje mehanizama za psihološko rasterećenje i psihosocijalnu podršku
  • obezbjeđivanje zaštitne opreme i radnih uslova u cilju minimizacije rizika za zdravlje zaposlenih

U situacijama pojačanog stresa možete primijeniti sljedeću tehniku relaksacije:

VJEŽBA DISANJA 4-7-8

  • Ovu jednostavnu vježbu možete raditi u bilo kojem položaju, ali preporučuje se tokom savladavanja tehnike sjedenje sa ravnim leđima
  • Izdahnite sav vazduh iz pluća kroz usta.
  • Zatvorite usta i kroz nos udišite vazduh dok brojite do četiri.
  • Zadržite dah dok brojite do sedam.
  • Izdahnite sav vazduh kroz usta brojeći do osam.
  • Sve ponovite još tri puta.
  • Kod ove tehnike preporučuje se tiho udisanje kroz nos i glasno izdisanje kroz usta. Ako imate problema sa držanjem daha, ubrzajte brojanje, ali zadržite omjer 4:7:8.

 

U redu je osjećati šta god da osjećate u ovim trenucima, niste jedini. Ovo su krizna vremena i važno je da briga o sebi podrazumijeva više od maski i rukavica. Ako reakcije potraju i ne primijetite poboljšanje, korisno je obratiti se obučenim profesionalcima koji, uz kratki ciklus pojedinačnih ili grupnih sastanaka, mogu pomoći da se nosite s nelagodom.

ZAŠTITA SEBE OMOGUĆAVA VAM DA BOLJE ZAŠTITITE CIJELU POPULACIJU!

Psiholozi DPBD ovim putem žele izraziti duboko poštovanje svim kolegama, ljekarima, med. Sestrama, tehničarima, vozačima, pripadnicima policije, vojske, volonterima Crvenog Krsta/Križa, djelatnicima u nabavci i uslužnim djelatnostima neophodnim za život, te svim drugim strukama koje su u ovom trenutku van svojih domova i na svoj način daju doprinos brizi o svima nama.

Hvala Vam!

 Autor: Društvo psihologa Brčko distrikta

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja klinite na USLOVI KORIŠTENJA.

Tagovi

Povezani članci

Back to top button
Close