Hermeoteka je projekt Umjetničke galerije Bosne i Hercegovine u okviru kojeg će biti urađena digitalizacija Arhiva te institucije, kao i obrađena građa za period 1894-2022. godine.
Kustos dokumentarista u Umjetničkoj galeriji Bosne i Hercegovine Dragana Brkić-Hodak kaže u razgovoru za Fenu da je od kraja prošle godine pa do sad skenirana građa za period 1894-1947.
Hermeoteka (grč. ἡμέρ: dan + -teka), zbirka novina i časopisa, izrezaka iz tekućih novina, časopisa ili koje druge tiskane građe o određenim, unaprijed utvrđenim temama ili predmetima, obično složena prema abecednom ili kronološkom slijedu natuknica. Koristi se u knjižnicama ili drugim informacijskim ustanovama kao brz izvor informacija i za dopunu podataka, osobito o aktualnim temama i događajima.
Odjeljenje dokumentacije/Dokumentacioni centar Umjetničke galerije BiH je sastavni dio ove institucije koji ima ulogu Arhiva. Nalazi se u sklopu Biblioteke UGBiH i vremenom je postalo najreferentnije mjesto za istraživanje likovne umjetnosti BiH.
– Od osnivanja Galerije slika pri Zemaljskom muzeju 1930. godine i njene dokumentacije, koju je preuzela Umjetnička galerija BiH po osnivanju 1946. godine, ovo odjeljenje do danas u kontinuitetu djeluje. Građa Biblioteke i Odjeljenja dokumentacije je ostala sačuvana u ratu 1992-1995. a potom je nakon rekonstrukcije zgrade objekta 1999. godine klasifikovana i uložena na police, u metalne ormare i kataloške ormariće. Posjedujemo i ratnu hemeroteku koja je nastala u navedenom periodu – kazala je.
Brkić-Hodak navodi da je riječ o jedinstvenom centru ovakve vrste u BiH koji raspolaže najobimnijom i najznačajnijom građom ikada dostupnom za sakupljanje.
U okviru Dokumentacionog centra Umjetničke galerije tako se može pronaći građa i iz dva svjetska rata.
– Dok sve ostale institucije u BiH prate isključivo svoju matičnu muzejsku i izlagačku djelatnost ili se fokusiraju na umjetnike sa svog područja (eniteta/ oblasti/ grada) i slično, Arhiv UGBiH je Odjeljenje centralnog i opšteg tipa koje prati sve aktivnosti bh. umjetnika u zemlji i inostranstvu, kao i umjetnike iz inostranstva koji izlažu u Bosni i Hercegovini – podvukla je Brkić.
Godišnje se u okviru Dokumenacionog centra obradi i uloži oko 2.500 novinskih članka, press clipinga svih vrsta. Dokumentacioni centar je samo u posljednjih 20 godina uložio 47.890 tekstova, i ostalog dokumentarnog materijala (pozivnice, fotografije …).
Govoreći o prednostima stvaranja hemeroteke, Brkić-Hodak ističe da će na ovaj način zaštiti raspoloživa građa od mogućih opasnosti kao što su posljedice ratnih dejstava, poplava, požara i propadanja papira uzrokovano fizičkim i hemijskim faktorima. Cilj je i smanjiti ili reducirati fizičko manipulisanje građom na najmanju moguću mjeru u cilju zašite od daljih mogućih fizičkih oštećenja.
Ona također ističe da će građa biti lakše dostupna korisnicima uposlenicima UGBiH koji će imati pristup građi, kao i građanima.
Na ovaj način, smatra Dragana Brkić-Hodak, Arhiv Umjetničke galerije BiH će se priključiti savremenim tokovima muzeologije, akutelnim trendovima te brzim i ekonomičnijim načinima pružanja usluga te tako omogućiti zainteresovanima direktno istraživanje likovne umjetnosti u BiH.
– Dakle, indirektno će uticati na razvoj likovne kritike i kritičkog načina razmišljanja koje je po obimu i kvaliteti trenutno u zapećku, jer će im dokumentarna građa neophodna za istraživanje biti pristupačnija. Povezaćemo se sa srodnim institucijama i pojedincima u zemljama regiona i Evrope koji istražuju likovnu umjetnost BiH i njen razvoj u nekim širim okvirima i diskursima – navela je kustosica dokumentarista Dragana Brkić.
Brkić-Hodak također navodi da se pregledom dostupnih medijskih zapisa može pratiti i kako su se mediji odnosili prema likovnoj umjetnosti, smjene generacija umjetnika, novinara…Te kakav je u različitim vremenima bio odnos vlasti prema umjetnosti – podvukla je.
Projekt, smatra Brkić-Hodak, ima i ekološku dimenziju jer će se umjesto kopiranja građe i potrošnje papira, građa preuzimati u digitalnom elektronskom obliku.
Istaknula je također i značaj angažovanja volontera, kao primjer navodeći učenike Srednje škole primijenjenih umjetnosti ili studente Filozofskog fakulteta te Fakulteta političkih nauka Univeziteta u Sarajevu.
– Pružićemo priliku mlađim generacijama da steknu uvid u poslove arhiviste, kustosa dokumentariste, muzeologa i tako neposredno pomognemo izboru budućeg zanimanja u procesu profesionalne orijentacije, a starijoj generaciji (studentima istorije i istorije umjetnosti) neophodnu stručnu praksu.
Raspolažući digitalizovanom dokumentarnom građom Arhiva, Umjetnička alerija BiH moći će biti medijski prisutna putem tekstova na portalima, na svojoj zvaničnoj web stranici fotografijama i zanimljivostima.
– Tako ćemo dokumentarnu građu učiniti vidljivijom i na način blizak mlađim generacijama koje odrastaju u digitalno doba te zainteresovati mlađu likovnu publiku za rad, djelo i značaj bh. umjetnika i umjetnika regiona, zemalja Evrope i svijeta čije radove imamo u svom fundusu – navela je u razgovoru za Fenu viši kustos dokumentarista Dragana Brkić-Hodak.
Projekat je ušao u godišnji Plan rada izložbi i ostalih aktivnosti Umjetničke galerije BiH za prošlu godinu, a podržali su ga Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Federalno ministarstvo kulture i sporta, Ministarstvo civilnih poslova BiH i Fondacija za bibliotečku djelatnost za nabavku neophodne informatičke opreme za početak digitalizacije Arhiva UGBiH.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.