Hrvatski filmski redatelj i scenarist crnogorskoga podrijetla Veljko Bulajić preminuo je u 97. godini života.
Vijest o smrti Večernjem listu potvrdili su u srijedu članovi Bulajićeve obitelji.
Bulajić je režirao neke od najpoznatijih filmova s ovih prostora – Kozaru (1962.), Bitku na Neretvi (1969.) i Vlak bez voznog reda (1959.).
Rođen je u mjestašcu Vilusi na pola puta od Trebinja do Nikšića, 22. ožujka 1928. godine. Srednju školu Bulajić je završio u Sarajevu, a nakon Drugog svjetskog rata našao je mjesto u Domu JNA u Zagrebu, gdje se počeo zanimati za kinematografiju.
Upisao je filmsku režiju u Centro Sperimentale u Rimu. Diplomirao je 1959., a asistirao velikim redateljima kao što su Federico Fellini i Vittorio De Sica pa se vratio u bivšu Jugoslaviju.
Redateljsku karijeru započeo je dvama kratkim filmovima: “Kamen i more” i “Brod lutalica” (1953.).
Prvi dugometražni igrani film “Vlak bez voznog reda” (o poslijeratnim migracijama stanovništva) realizirao je 1959. godine. Djelo je nagrađeno s dvije Zlatne arene i nagradama Slavica i Jelen u Puli, te Nagradom grada Zagreba.
Slijedi film “Rat” (1960.), vizija ratne katastrofe, nagrađen Zlatnom i Srebrnom arenom u Puli. Veliki uspjeh Bulajić postiže filmom “Uzavreli grad” (1961.), o životu u novome industrijskom centru, nagrađenom također Zlatnom arenom u Puli.
Bulajić je autor čiji su filmovi postigli najveći uspjeh kod domaćih i stranih gledatelja. “Kozara”, “Vlak bez voznog reda”, “Atentat u Sarajevu”, zajedno s “Bitkom na Neretvi”, na vrhu su liste najgledanijih filmova u bivšoj Jugoslaviji.
Veljko Bulajić dobitnik je nagrada Zlatni Lav u Veneciji, Zlatna Nimfa u Monte Carlu, nagrade za režiju u San Sebastijanu i New Delhiju, Zlatne medalje na Međunarodnom filmskom festivalu u Moskvi, međunarodne nagrade kritike Cidalc, nagrade Zlatni klas za najbolji film u Valladolidu i brojnih drugih priznanja.
Izvor: Fena
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.