Zbog novih restriktivnih mjera u Sloveniji parovi se do smirivanja epidemije ne mogu vjenčati, osim u “hitnim i nužnim” slučajevima, a ministar u vladi Janeza Janšu kao opravdani razlog razlog za hitno vjenčanje naveo je trudnoću mlade.
Parovi se u izuzetnim slučajevima u vrijeme pandemije mogu vjenčati uz primjenu epidemioloških mjera i prisutnost matičara i najviše još dviju osoba, te uz dozvolu nadležnog ministra.
Na molbu Mitje Zalara, pravnika i nekadašnjeg ministra za pravosuđe u jednoj od ranijih “liberalnih” vlada, da se pojasni koji su mogući razlozi za odobravanje izuzeća, odnosno u kojim će se slučajevima dopustit “nužno” vjenčanje, na Twitteru je odgovorio ministar unutarnjih poslova Aleš Hojs.
“Vjenčanje iz nužde je ono koje se odobri kako konzervativnu baku kroz koji mjesec ne bi trebalo uvjeravati da je rođeno dijete nedonošče”, odgovorio je Hojs liberalnom kolegi.
Uvijek ozbiljni političar, član stranke premijera Janše, svojim je odgovorom neke nasmijao u vrijeme pandemije, a neke razljutio.
Nezadovoljne reakcije navode da je ministrov odgovor potpuno neprimjeren, da se s takvim stvarima ne treba šaliti niti podcjenjivati pravne i druge dileme nakon zatvaranja skoro svih vjenčanja, a osobito svadbenih okupljanja u mračno vrijeme pandemije.
Prema podacima državnog statističkog zavoda u Sloveniji se skoro polovica djece rođene u jednoj godini rodi izvan braka. Nevjenčani parovi s djetetom se civilnim ili crkvenim obredom u najvećem broju slučajeva formalno vežu kasnije, ponekad kad već imaju i više djece.
Jedina zemlja u Europi koja ima više djece rođene u vanbračnim zajednicama je Francuska sa 60 posto. Mladi parovi u bivšoj Jugoslaviji često su živjeli zajedno, ali se nisu vjenčali i imali su različite adrese prebivališta jer su tako “samohrane” majke dobivale veću socijalnu pomoć i dječji doplatak.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.