Poznati američki diplomata i naučnik Henri Kisindžer, koji je ostavio neizbrisiv trag u vanjskoj politici SAD-a, preminuo je u 100. godini života u svom domu u Konektikatu, objavila je konsultantska kompanija Kissinger Associates.
Kisindžer je bio diplomata, politolog, geopolitički konsultant i političar koji je služio kao državni sekretar i savjetnik za nacionalnu sigurnost u predsjedničkim administracijama Ričarda Niksona i Džeralda Forda.
Za doprinos u pregovorima o prekidu vatre u Vijetnamu 1973. godine je dobio Nobelovu nagradu za mir, što se smatra kontroverznom odlukom, javljaju mediji.
Nazivajući Kisindžera diplomatskim moćnikom, Rojters piše da je u 1970-ima, obnašajući spomenute visoke diplomatske dužnosti, bio uključen u mnoge važne globalne događaje, a osim Pariškog mirovnog sporazuma sa Sjevernim Vijetnamom, njegovi napori doveli su do diplomatskog otvaranja Kine, značajnih američko-sovjetskih pregovora o kontroli naoružanja, kao i širenja veza između Izraela i njegovih arapskih susjeda.
Bio je kontroverzna ličnost, pa tako dok su ga mnogi hvalili zbog briljantnosti i velikog iskustva, drugi su ga smatrali ratnim zločincem zbog podrške antikomunističkim diktaturama, posebno u Latinskoj Americi, uključujući i napore za svrgavanje marksističkog, ali demokratski izabranog čileanskog predsjednika Salvadora Aljendea.
Hajnc Alfred Kisindžer rođen je u Furtu u Njemačkoj 27. maja 1923. u jevrejskoj porodici, s kojom se preselio u SAD 1938. godine, prije nacističke kampanje istrebljenja evropskih Jevreja.
Ime je promijenio u Henri, služio je u vojsci u Evropi u Drugom svjetskom ratu, a na Harvardu je doktorirao 1954. godine, na kojem je dugo godina i radio.
Nakon gotovo desetljeća u visokoj američkoj diplomatiji, Kisindžer je 1982. u Njujorku osnovao konsultantsku kompaniju Kissinger Associates koja je nudila savjete svjetskoj korporativnoj eliti.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.