Iz lista „Graditelj“ danas podsjećamo na vijest Seada Hasovića koja je objavljena u aprilu 1978. godine pod naslovom „Ljubav koja traje““, sa pod naslovom Uz sedmi april –Dan oslobođenja Brčkog.
Bila je to vijest o svečanom obilježavanju ovog značajnog datuma za naš grad, odnosno njegovog 33-ćeg rođendana u slobodi. Za ovakve datume ulice su bile okićene zastavama, cvijećem, a slavilo se uz pjesmu i igru.
A 1978 godine Brčko je već imalo ukupno preko 80.000 stanovnika, od čega ih je 30 000 živjelo u gradu, te 13.000 zaposlenih, što je govorilo u prilog pozitivnom privrednom razvoju ove komune.
Od radnih kolektiva tu su bile tvornica akumulatora Tesla, Tekstilni kombinat Interplet, te Soko preduzeće za preradu i rafinaciju obojenih metala koji ostvaruju poboljšanje bilansa privrede kroz modernizaciju i povećanje kapaciteta.
Sa razvojem privrede, razvijao se i rastao i društveni standard građana. Pa se tako pored posvećivanja pažnje zdravstvenoj zaštiti, gdje je otvorena i nova bolnica, radilo i na rješavanju stambenog zbrinjavanja radnika.
Ulagalo se i u obrazovanje preko 20.000 mladih, pa otuda i uzrečica da je Brčko grad mladosti. Brčko je dobilo i Ekonomski fakultet jer je trebalo školovati potreban kadar za privredu.
U to vrijeme Brčko koje je bilo prije bilo poznato kao trgovački grad, postalo je kulturni centar Sjeveroistočne Bosne, pa smo imali niz značajnih manifestacija kao što je Smotra kulturno-umjetničkih društava sa područja Međuopštinske zajednice kulture“Sava“, Festival Mladi graditelji i sl. Sve je to stvoreno jer su Brčaci i tada izdvajali sredstva za kulturu za razliku od drugih većih gradova koji to nisu činili.
Izgrađen je Dom kulture, oformljena Umjetnička galerija, povećan književni fond Narodne biblioteke.
Brčaci su gradeći grad gradili i sebe, svaki rođendan Brčkog slavili su kao svoj drugi rođendan. Brčaci su uvijek voljeli svoj grad a i Brčko je voljelo svoje građane. Bila je to obostrana ljubav.
Podsjeća se na to da je Brčko u vrijeme oslobođenja imalo samo oko 7.000 stanovnika i par stotina zaposlenih u tad postojećim radionicama i dućanima. Ali i da je cijeloj zemlji vrlo brzo postalo poznato po poslijeratnoj obnovi, a naročito izgradnji pruge Brčko –Banovići.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.