Oblast obrazovanja u vrhu je prioriteta svake zemlje koja strateški promišlja budućnost i želi vlastiti prosperitet. U velikom broju dokumenata Evropske unije (EU) obrazovanje je navedeno kao ključni preduvjet za sveukupni socijalno-ekonomski razvoj. Osiguranje kvalitetnog obrazovanja istaknuto je i u Agendi za održivi razvoj do 2030., koju su usvojile zemlje-članice Ujedinjenih nacija (UN).
Bosna i Hercegovina, nažalost, zaostaje za trendovima koji karakteriziraju obrazovne sisteme razvijenih zemalja, a Međunarodni dan obrazovanja, koji se obilježava 24. januara, prilika je za sagledavanje stanja na tom planu, ali i značaja, uloge i misije koje obrazovanje ima u savremenom svijetu.
Da vlasti u Bosni i Hercegovini obrazovanju ne pridaju značaj koji mu objektivno pripada, upozorava Lamija Tanović, profesorica emeritus i sudionica brojnih projekata u toj oblasti, istaknuvši kako obrazovanje, koje opterećuju brojni i različiti problemi, nikada nije bilo u vrhu prioriteta.
– Obrazovanje nikada nije visoko na političkoj agendi ljudi koji odlučuju u BiH – kazala je Tanović Feni, podsjećajući da to nije uvijek bilo tako, te da je oblast obrazovanja nekada bila veoma važna u svim procesima odlučivanja, aludirajući na period prije rata u BiH.
Ukazala je na odsustvo napora u pogledu unapređenja obrazovnog sistema, bilo da se radi o domaćim ili međunarodnim faktorima odlučivanja, podsjećajući na kompliciranu organizaciju i nefunkcionalnost obrazovnih vlasti na svim nivoima u BiH.
– Mi imamo najmanje 12, a moguće i 14 obrazovnih vlasti, koje kreiraju svoje obrazovne politike – potcrtava Tanović, ocijenivši kako se radi o velikom problemu koji operećuje stanje u obrazovnom sektoru uopće.
Potonju ocjenu ilustrira postojanjem velikog broja ministarstava u BiH nadležnih za obrazovanje, uključujući entitetska i kantonalna ministarstva, kao i Distrikt Brčko BiH, te Ministarstvo civilnih poslova BiH, koje u najširem smislu koordinira aktivnosti na tom planu.
Kada se radi o predškolskom, osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju, Tanović smatra kako se svaki taj segment suočava s vlastitim problemima, te da bi, generalno, trebalo ‘kopirati’ one koji su u tom segmentu postigli bolje rezultate, odnosno priključiti se internacionalnim naporima kako bi se obrazovanje učinilo kvalitetnijim.
– Recimo, ovo što smo uradili s OECD-ovim PISA (Programme for International Student Assessment) testiranjem je bilo dobro, ali je onda zapelo na političkom nivou – kazala je Tanović, pojašnjavajući kako to testiranje ima smisla samo u slučaju višekratnog sudjelovanja.
Precizirala je kako je to testiranje, zapravo, instrument za predviđanje/planiranje modela obrazovanja u narednih nekoliko decenija, odnosno za uvid u to kako će izgledati obrazovanje za nove generacije u svijetu koji se ubrzano mijenja.
Mišljenja je kako BiH treba da prati dešavanja na tom planu, a kao primjer je izdvojila obrazovni sistem koji je na snazi u Finskoj, zemlji koja upravo uvodi mentorisanje svakog novog učitelja i nastavnika, kao i dvogodišnje predškolsko obrazovanje, koje kombinuje s elementarnim/osnovnim obrazovanjem…
– Ukoliko nismo u stanju da sami nešto pametno uradimo, izuzev da se dvoumimo u tom ‘moru’ obrazovnih vlasti, treba da slijedimo bolje od nas – napominje Tanović.
U osvrtu na visoko obrazovanje, ističe kako u BiH još nemamo akreditovane studijske programe, tako da bh. diplome na području evropskog prostora visokog obrazovanja nisu priznate.
Stoga je, kako navodi, neophodno urgentno ući u intenzivniji proces akreditacije studijskih programa, a „da bi se to napravilo, studijski program mora biti u skladu sa Bolonjskim pravilima, a što mi nismo napravili, mada smo još 2003. godine počeli da primjenjujemo Bolonjska pravila“.
Tanović naglašava kako revizija studijskih programa predstavlja statutarnu obavezu svakog fakulteta, što podrazumjeva i njihovo usklađivanje s potrebama tržišta rada i novim dostignućima u toj oblasti.
– Kada se to uradi po Bolonjskim pravilima, onda se studijski programi mogu akreditirati, a kada su akreditirani, onda će diplome stečene u BiH biti priznate svugdje u svijetu – poručila je Tanović.
Istovremeno, pitanja u vezi sa sistemom obrazovanja u Bosni i Hercegovini elaborirao je profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Šaćir Filandra, koji je Feni kazao kako nijedna dosadašnja bh. vlada, obrazovanje nije tretirala kao razvojno društveno pitanje, nego kao, prevashodno, budžetski trošak.
– Stoga je sistem obrazovanja u fazi velike stagnacije, od predškolskog do univerzitetskog – kategoričan je Filandra, istaknuvši kako su nedovoljna materijalna ulaganja, a prije svega, u naučno-istraživački rad.
Istovremeno, navodi kako to posebno dolazi do izražaja u segmentu časopisa znanstvene periodike kao medija u kojem se objavljuju rezultati znanstvenih istraživanja.
– Zapali smo, barem kada je u pitanju visoko obrazovanje, u situaciju da se više bavimo pedagoškim/nastavničkim radom, a da je segment naučno-istraživačkog rada nedovoljno zastupljen – precizira Filandra, navodeći kako je razlog tomu i nedostatak odgovarajućih instituta, a time i nerazvijena naučno-istraživačka mreža.
Stava je kako je segment obrazovanja u BiH apsolutno prenormiran, te da je i danas u stanju kakvo je naslijeđeno iz doba socijalizma.
– Umjesto te prenormiranosti, prevelike demokratizacije i formalizma, potrebna nam je temeljna reforma obrazovnog sistema na svim njegovim razinama – ističe Filandra, ocijenivši kako postojeći društveni i akademski trenutak, nažalost, ne idu u prilog takvom razvoju situacije.
Istovremeno, smatra kako se u BiH manje/više koriste rezultati stranih istraživanja, bez neke velike znanstvene autonomije.
Prema njegovom mišljenu, akcenat je na temeljnoj reformi cjelokupnog obrazovnog sistema, shodno sličnim reformama koje su provedene u svim istočnoevropskim i srednjoevropskim zemljama na njihovom putu ka euroatlantskim integracijama.
– Kao što će biti nužne reforme u svim drugim društvenim djelatnostima, tako će biti nužne reforme i u sferi obrazovanja kako bi se ono prilagodilo zahtjevima evropskih pedagoških i znanstvenih normi i kako bi izašlo u susret zahtjevima našeg tržišta rada, koje traži sasvim nove istraživačke profile – navodi Filandra.
Nadalje, navodi kako će i u pedagoškom i metodološkom smislu biti neophodni novi pristupi u usvajanju, prenošenju i korištenju stečenih znanja.
Uz konstataciju kako je BiH u oblasti obrazovanja, trenutno, u velikom zaostatku, Filandra, istovremeno, izražava nadu da će to stanje biti prevaziđeno, te da će obrazovanje doći u fokus i biti tretirano na način kako to kao značajno razvojno i društveno pitanje i zaslužuje.
Međunarodni dan obrazovanja obilježava se 24. januara u skladu s Rezolucijom Generalne skupštine UN-a, usvojene na inicijativu Organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO).
Međunarodni dan obrazovanja prilika je za podsjećanje na ulogu koju obrazovanje ima za uspostavljanje globalnog mira, razvoja i napretka.
Svrha obilkežavanja dana posvećenog obrazovanju na međunarodnom planu jeste usmjeravanje pažnje vladama i javnosti na dostupnost obrazovanja kao sredstva za izlazak iz siromaštva.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.