Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, danas je domaćin Šestog Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine, u čijem fokusu su izazovi koji su pred civilizaciju postavljeni u postpandemijskom, globalno kriznom vremenu i otpornost održivog razvoja, te uloga zelenog finansiranja u postizanju ciljeva održivog razvoja u svijetu i Zapadnom Balkanu.
Ekonomski forum Bosne i Hercegovine 2022 otvorili su Jasmina Selimović, dekanesa Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Šefik Džaferović, predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine i Edin Forto, premijer Kantona Sarajevo. Glavni govornik Foruma 2022 je Ismail Serageldin, dopredsjedavajući Nizami Ganjavi Internacionalni Centar i nekadašnji dopredsjednik Svjetske banke (1992-2000).
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović tokom obraćanja na otvaranju istakao je kako je Forum prepoznao činjenicu da ekonomija i politika moraju ruku pod ruku, te naglasio kako stabilna politička scena pomaže, a nestabilna odmaže ekonomiji.
“Nismo se sasvim izborili sa strukturalnim ekonomskim slabostima, nismo sasvim izašli niti iz pandemijske krize, nismo se imali priliku suočiti sa ekonomskim i društvenim posljedicama te pošasti, a već smo se našli u dubokoj ekonomskoj krizi koju je u izazvala agresija Rusije na Ukrajinu”, rekao je Džaferović.
Osvrnuvši se i na političku krizu u njegovoj zemlji, Džaferović je kazao kako politička kriza izazvana bojkotima, blokadama i pokušajima urušavanja institucija BiH, osim političkih i sigurnosnih, ima i negativne ekonomske posljedice.
“Nju permanentno izazivaju one snage koje su blokirale institucije i donošenje odluka u njima, na više različitih nivoa vlasti. Napad na ustav i zakone jedne zemlje, proizvoljna tumačenja, jednostrane i protivzakonite odluke nisu samo retoričke figure već ozbiljno ugrožavaju demokratske procese, pravni poredak i sigurnost, unose nemir, neizvjesnost i pesimizam među ljude, ugrožavaju poslove, odvraćaju domaće i strane investitore”, podvukao je Džaferović.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Džaferović dalje je, govoreći o agresiji Rusije na Ukrajini, rekao kako se BiH pridružila civiliziranom dijelu svijeta u osudi ruske agresije na Ukrajinu, te kako će njegov dio i ostati.
“Zajedno s tim dijelom svijeta tragat ćemo za odgovorima i rješenjem za krizu”, kazao je Džaferović, te dodao: “Agresija Rusije na Ukrajinu nije samo vratila rat na evropsko tlo, već nas je ponovo suočila s pitanjima elementarnog opstanka i stavila na ispit naše vrijednosti ali i naše sposobnosti. Dok se izuzetnim političkim naporima, s obzirom na jak ruski utjecaj u nekim dijelovima političke scene u BiH i regionu, solidarišemo s narodom Ukrajine i nadamo da će rat ipak biti brzo završen, svjesni smo da u ovom trenutku ništa ne možemo predvidjeti na za naredni mjesec, a pogotovo za narednih 12 mjeseci. Ipak, ono što znamo je da slijedi neizvjesna zima i da će najteže biti pogođeni sektori energije te proizvodnje i distribucije hrane.”
Ovogodišnji Forum koncipiran u dvije sesije. U prvom panelu o globalnim izazovima, zajedno sa Ismailom Serageldinom, govorit će Ismahan Eluafi, glavna naučnica u Organizaciji za hranu i agrokulturu (FAO) Ujedinjenih nacija, Džejms Stjuart, predsjednik Uprave Rajfajzen banke Bosna i Hercegovina, i Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH. Moderator prve sesije je Zlatko Lagumdžija, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.
Lagumdžija je kazao kako će tokom foruma biti zvanično predstavljen i prvi izvještaj za Zapadni Balkan o samoodrživom razvoju.
“Ovo je prvi izvještaj te vrste koji je rađen za ovaj region i u njemu su obrađene sve zemlje, sa izuzetkom Kosova jer nisu imali dovoljno podataka. Ovdje imate krvnu sliku svake od naših zemalja, gdje se nalazimo kada je u pitanju samoodrživi razvoj”, rekao je Lagumdžija, te dodao:
“Ono što je bitno reći kada je u pitanju samoodrživi razvoj u zadnjih pet godina, do pojave pandemije, svijet je išao uzlaznom linijom i indeks samoodrživog razvoja se poboljšavao. U zadnje dvije godine dolazi do stagnacije i do pada. Taj pad nije toliko dramatičan kakav je bio uspon. Međutim, čak i taj uspon koji je planeta imala on je bio nedovoljan da se nastavi da ispunimo ciljeve do 2030. godine. Mi kao planeta trenutno vozimo ka zidu bez kočnica i malo smo ubrzali”, rekao je Lagumdžija, dodajući kako će danas biti govora o preporukama kako da se obezbijedi svjetsko finansiranje.
Dotakao se Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana.
“BiH i Zapadni Balkan, mi smo bolje rangirani po samoodrživom razvoju nego koliko smo bogati. Jedan od ciljeva samoodrživog razvoja jest iskorjenjivanje gladi i mi tu dobro stojimo jer za svijet dobro stojiš ukoliko imaš tri KM na dan po stanovniku”, rekao je Lagumdžija, pojašnjavajući da “BiH, ako se uzme u obzir šest zemalja regije, predstavlja prosjek regiona”. Drugim riječima, ima gorih od BiH, ali ima i boljih.
Dekanesa Selimović kazala je kako će tokom Foruma biti razgovarano o tome na koji način ići u susret s klimatskim promjenama, kako da pažljivije konzumiramo energiju, zatim o temama kako što su poticaj ruralnog razvoja, poljoprivredne proizvodnje, zdrave ishrane, kako ne zagašivati tlo i zrak. U najkraćem, biće riječi praktično o ciljevima Zelene agende precizirane 2020. godine u Sofiji.
O mobiliziranju zelenog finansiranja u svrhu obnove i ubrzanja napretka realizacije ciljeva održivog razvoja govorit će Ivana Vojinović, direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju pri UDGu (Univerzitet Donja Gorica) i bivša generalna direktorica za životnu sredinu u Vladi Crne Gore (2011-2021), Senida Mesi, bivša zamjenica premijera Albanije (2017-2019), sada u svojstvu predsjednice Centra za ekonomski razvoj i okruženje (EDEC) i članica izvršnog odbora Regionalne akademije za demokratski razvoj (ADD), Adnan Delić, ministar privrede u Vladi Kantona Sarajevo, te Jasmin Hošo, CEO kompanije Tondah Bosna i Hercegovina. Moderator druge sesije je Branimir Muidža, generalni direktor Hajdelberg Cement grupacije u BiH i Hrvatskoj, generalni direktor Tvornice cementa Kakanj d.d. i predsjednik Vijeća stranih investitora BiH.
Pandemija virusa KOVID-19, kao i rat u Ukrajini dodatno su naglasili globalne izazove koji prate održivi razvoj kako na području Zapadnog Balkana, ali i čitavog svijeta. Aktuelnosti pojma održivog razvoja naročito doprinose izazovi koji dolaze s ugroženošću životne sredine. Zelena ekonomija je u poslednjih par godina promovisana kao velika promjena u razmišljanju i smatra se za jedno od mogućih uspješnih rješenja za poboljšanje ekonomskog rasta a istovremeno smanjenja potrošnje resursa i sprečavanje uništavanja ekosistema.
Organizatori Ekonomskog foruma Bosne i Hercegovine 2022 su Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu i Ekonomski institut Sarajevo. Ovogodišnji Forum je organizovan u okviru aktivnosti obilježavanja 70 godina postojanja Ekonomskog fakulteta u Sarajevu. Partneri Ekonomskog foruma BiH 2022 su: Fondacija društva zajedničkih vrijednosti (SSV), Nizami Ganjavi međunarodni centar (NGIC) i Mreža rješenja održivog razvoja Zapadnog Balkana (WB SDSN), uz prijateljsku podršku partnera i sponzora.
Izvor: BHRT
Foto: Anadolija
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.