Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je po hitnom postupku Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza prema kojem ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH iznose 1.355.400.000 KM, što je za 40 miliona KM više od prošlogodišnjeg budžeta.
“Za” su glasala 23 poslanika, “protiv” je bilo 16, dok uzdržanih nije bilo.
Poslanici su po hitnom postupku usvojili i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu kojim se produžava rok za formiranje Odjeljenja za integritet, koje bi trebalo biti u funkciji od 28. februara naredne godine, kao i to da imenovani nosioci pravosudnih funkcija mogu preuzeti svoje funkcije.
Po hitnom postupku usvojen je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama čija suština je da “neuredne žalbe” neće biti razmatrane, niti će postojati mogućnost da se njima, kao dosad, zaustavlja proces javnih nabavki.
Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Denis Zvizdić u toku rasprave o prijedlogu zakona o budžetu rekao je da bi budžet trebalo struktuirati da bude razvojni, a ne potrošački, navodeći da prihodi BiH rastu iz godine u godinu.
“Imamo različite koncepcije o napretku BiH, ali suština je da nije do građana što imamo ovakav budžet, već do onih koji ga kreiraju”, naveo je Zvizdić.
Poslanik PDP-a Branislav Borenović rekao je da je očigledno da novca ima, jer se usvaja do sada najveći budžet u istoriji BiH.
Poslanik SDS-a Darko Babalj naveo je da je svima jasno da BiH ne može funkcionisati bez budžeta, te da je ovaj dokument rezultat usaglašavanja vlasti na nivou BiH.
Poslanik DF-a Milan Dunović u toku rasprave rekao je da ova stranka neće glasati za donošenje budžeta, te da je greška što je fiskalni okvir za ovu, narednu i 2026. godinu usvojen u januaru 2024. godine na nivou od 1,3 milijarde KM.
“Fiskalni okvir je napravljen tako da u njemu ne postoje sredstva iz plana rasta”, izjavio je Dunović.
Poslanik NES-a Jasmin Emrić rekao je da se devet mjeseci kasni sa usvajanjem budžeta, a da je najveća odgovornost na Ministarstvu finansija i trezora u Savjetu ministara koje nije na vrijeme dostavilo prijedlog budžeta.
Poslanik SDA Midhat Čaušević ocijenio je da je BiH “u stečaju”, jer spoljni dug iznosi 1,4 milijarde KM, a da je predloženi budžet 1,35 milijardi KM.
Poslanik SDP-a Albin Muslić istakao je da će biti za donošenje budžeta, ali je naglasio da je trebalo da bude usvojen mnogo ranije.
“Ministarstvo finansija i trezora u Savjetu ministara treba da vodi odgovornu politiku, jer je ovo budžet svih građana”, naveo je Muslić.
Prema ovom dokumentu, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH iznose 1.355.400.000 KM, što je više za 40 miliona KM od prošlogodišnjeg budžeta.
Budžet Ministarstva odbrane u Savjetu ministara povećan je za 1.750.000 KM u odnosu na prvobitno planirani, a Predsjedništva BiH za pola miliona KM, saopšteno je ranije iz Savjeta ministara.
Istovremeno je smanjen budžet Ministarstva bezbjednosti u Savjetu ministara za 950.000 KM u odnosu na prvobitno planirana sredstva, Kancelarije za veterinarstvo za 500.000 KM i Zavoda za izvršenje sankcija, pritvora i drugih mjera za 800.000 KM.
Od indirektnih poreza planiran je prihod od 1.020.500.000 KM i na istom je nivou kao prethodne godine kada su povećani za oko 155 miliona KM u odnosu na budžet za 2022. godinu.
Među ostalim izvorima finansiranja su neporeski prihodi od 248.049.000 KM, što je povećanje za oko 95,9 miliona KM u odnosu na godinu ranije.
Ukupni rashodi zajedničkih institucija iznose 1.355.400.000 KM i veći su za tri odsto u odnosu na prethodnu godinu, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.430.733.053 KM.
Tako ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga BiH u budžetu za ovu godinu iznose 2.786.133.053 KM, što je povećanje za 224.766.691 KM ili devet odsto u odnosu na 2023. godinu.
Predlagač Prijedloga zakona o budžetu je Predsjedništvo BiH.
Ovime je današnja hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH završena, nakon čega će početi i redovna sjednica ovog doma.
Izvor: SRNA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.