Organizator Sarajevo Business Foruma (SBF), vodeće investicijske konferencije u Jugoistočnoj Evropi – Bosna Bank International (BBI) – održao je četvrti u nizu online panela o održivosti bh. ekonomije u kriznim vremenima. Tema četvrte SBF online sesije bila je „Jačanje kapaciteta poljoprivrede i prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini“, koju je moderirala dr. Elma Agić-Šabeta, direktorica Sektora za kontrolu rizika u BBI banci .
Panelisti su bili ključni ljudi iz prehrambene industrije BiH: Rusmir Hrvić, predsjednik Uprave, AS Holdinga, Ilija Studen, predsjednik Studen Holdinga i Benjamin Vukotić, generalni direktor, Zeraa Agriculture Investment.
Panelisti su, između ostalog, diskutovali o tome kako BiH može smanjiti deficit od dvije milijarde KM uvoza hrane u BiH? Šta trebamo uraditi da iskoristimo poljoprivredne potencijale širom države? Koje su aktivnosti prioritetne kako bi povećali domaću proizvodnju i većom potrošnjom domaćih proizvoda zamijenili uvoz? Kakvu ulogu u svemu tome trebaju imati javne institucije, privatne kompanije, mala i srednja preduzeća, a šta trebaju raditi javni i privatni mediji i sami građani?
„Svaka država trebala bi proizvesti onu količinu hrane koja se konzumira unutar njenih granica. Također, potrebno je napraviti preraspodjelu proizvoda koji se realno mogu proizvoditi u našoj zemlji. Na primjer, mi ne možemo proizvesti kafu, ali možemo proizvesti dovoljne količine vode čak i za izvoz; zatim meso, nelogično je da BiH uvozi meso, moramo razviti stočarstvo da izvozimo meso. Potrebna je dodatna podjela da se vidi gdje možemo biti konkurenti, a gdje ne, što je preduslov za dalje korake.
Drugi primjer je so, i tu već postoji dobra proizvodnja, dok je primjer pšenice suprotan, odnosno proizvodnja je zapostavljena iako BiH ima dobre potencijale.
Jedan od problema sa kojim se suočavamo u proizvodnji hrane i to što sada vlada mišljenje kako se poljoprivredom bave najsiromašniji slojevi stanovništva. Taj način razmišljanja moramo mijenjati. Upravo za poljoprivredu treba puno ulaganja a rizici su veliki. Ova kriza nam je pokazala da moramo mijenjati sadašnju situaciju„, kaže Hrvić, dodajući da se procjenjuje da je iskorištenost kapaciteta prehrambene industrije u BiH trenutno manja od 50 posto potencijala. Hrvić ističe kako su za povećanje ovih kapaciteta potrebna ulaganja u tehnologiju i marketing, te posebno veća saradnja između proizvođača i trgovaca – vertikalna integracija.
Predsjednik Studen Holdinga, Ilija Studen ističe kako je projekat SBF-a da u trenucima krize ponudi rješenja za privredu odličan i rado su se odazvali incijativi za prevazilaženje ekonomske krize.
„Mi u BiH trebali bi prvo utvrditi koja je to strateška industrija, koja je to industrija koja se treba razvijati, a koja je to industrija kojoj država treba pomoći. Mi u Studen Holdingu prije 17 godina tražili smo da se investira u proizvodnju ulja na ovom području, gdje je klima za poljoprivredu dobra. U Brčkom je postojala stara fabrika koja nije radila – Bimal – kroz proces privatizacije i obnove pokrenuli smo proizvodnju. Međutim, niko u državi nije vodio računa o tome da li imamo dovoljno sirovina za proizvodnju. I dok se Hrvatska i Srbija brinu o svojim proizvođačima, kod nas to nije slučaj. Rješenje smo našli kroz sirovinsku bazu regije, ali smatram da i mi u BiH možemo pokrenuti proizvodnju uljarica i imati vlastite resurse.“, ističe g. Studen.
Poljoprivreda u evropskim zemljama je jedna od ključnih grana kojoj se pristupa sa stratgeijom na državnom nivou, što uključuje subvencije, carine i druge pogodnosti. U BiH je do sada bila na snazi jaka konkurencija međunarodnih korporacija zbog nespostojanja adekvatne carinske politike i na taj način su domaći proizvođači bili potpuno nezaštićeni.
„Slično situacija je je i sa proizvodnjom šećera. U Brčkom postoje kapaciteti za proizvodnju ulja i šećera,i u narednom periodu se trebamo fokusirati na uzgoj uljarica kako bi obezbjedili vlastite sirovine“, naglašava g. Studen, dodajući kako poljoprivrednu proizvodnju i BiH treba također fokusirati i na privrednu proizvodnju žitarica (pšenica, kukuruz), kroz strategiju adekvatnih subvencija, povećavanja poljoprivrednih površina, te utjecaj na povećanje svijesti kupaca za konzumiranjem domaćih proizvoda.
U proizvodnji voća i povrća BiH bilježi deficit od 230 miliona. Kako promijeniti ovu situaciju?
„Mora postojati strateški pristup na nivou države prema određenim granama industrije. Postoje subvencije ali čini se jako loša podjela, bez strategije, bez definisanja šta trebamo proizvoditi i gdje smo konkurenti. Važno je dati podršku kooperantima, onima koji proizvode sirovine, svaka podrška države mora biti koordinirana sa prodavačima – tek onda može se računati na ozbiljan efekt“, pojašnjava Benjamin Vukotić, generalni direktor, Zeraa Agriculture Investment, kompanije koja je putem Sarajevo Business Foruma stigla u BiH i koja je vlasnik brčanskog Bosnaploda,a iza koje stoji jedan od najjačih investitora u svijetu.
Vukotić naglašava da je poljoprivreda dugoročan proces, za postizanje rezultata treba i do deset godina ulaganja, te da je važno raditi na razvijanju zadružne proizvodnje i podizanja na viši nivo saradnje sa kooperantima.
„Neophodna je stvarna strategija podržana stimuliranjem države, proizvođača i bankarskog sektora. Iako je BiH mala država, 50 posto obradivih površina nisu zasijane“, naglašava g. Vukotić.
Panelisti su zaključili da je za jačanje kapaciteta poljoprivredne proizvodnje neophodna jasna strategija države, koja će definisati koje su to ključni i strateški proizvodi za našu zemlju. Također sve interesne grupe u ovoj oblasti trebale bi intenzivno raditi na povećanju postojećih proizvodnih kapaciteta, pokretanju primarne proizvodnje i osposobljavanju otkupnih stanica za male proizvđače.
Četvrta SBF online sesija o jačanju kapaciteta poljoprivrede i prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini je na zvaničnim profilima Sarajevo Business Foruma (SBF) i možete je pregledati na društvenim mrežama:
Facebook: https://www.facebook.com/sarajevobusinessforum/videos/598168820796837/
LinkedIn: https://www.linkedin.com/feed/update/urn:li:activity:6669208023430414337
Youtube: https://youtu.be/qPcsaFHD7Zc
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.