Epidemija ove bolesti u posljednjem desetljeću naglo se ubrzala i proširila se iz Azije u Australiju, Bliski Istok, Afriku i Latinsku Ameriku, odakle dolazi većina banana dopremljenih u supermarkete širom svijeta.
Danas u 20 zemalja vlada ova pandemija i prijeti nestašici omiljene voćke u ljudskoj ishrani. Naučnici širom svijeta ubrzano rade kako bi pronašli rješenje, uključujući i stvaranje genetski modificiranih banana i pronalaska cjepiva.
Kako objašnjava Fernando García-Bastidas istraživač bolesti TR4 sa Univerziteta Wageningen u Nizozemskoj, ovo nije prvi put da se banane suočavaju s potpunim uništenjem.
Pedesetih godina 20. stoljeća desila se jedna od najgorih botaničkih epidemija u historiji. Ova gljivična bolest potiče iz Azije odakle se proširila na ogromne plantaže banana u Sjevernoj Americi. García-Bastidas kaže da je razlog što je pandemija bila tako razorna zato što su sve banane bile iste sorte.
Devedesetih godina se Aziji također pojavila bolest TR4 koja je bila smrtonosna za kavendiske banane. Ova moderna bolest banana napada vaskularni sistem biljaka i uzrokuje njihovo venenje i smrt.
“Banane su neosporno među najvažnijim voćem na svijetu i glavna su glavna hrana za milione ljudi. Stoga ne bismo smjeli podcijeniti uticaj trenutne pandemije TR4 na sigurnost hrane”, rekao je García-Bastidas.
Razlog što je TR4 tako smrtonosan je što se lako prenosi, a simptomi nisu odmah uočljivi. Bolesna biljka izgledat će zdravo i do godinu dana prije nego što pokaže prve znakove bolesti. Drugim riječima kad primjetite ove znakove već je prekasno jer se bolest vjerovatno proširila.
Godine 2019. ova bolest proširila se i u Kolumbiji.
“Bilo je to kao loš san. U jednom trenutku bio sam na farmi, u drugom u laboratoriju, a u trećem sam objašnjavao kolumbijskom ministru da se najgore dogodilo. Dugo nisam mogao dobro spavati. To mi je slomilo srce”, rekao je.
Kao i svaka druga država i Kolumbija sada pokušava usporiti epidemiju dok svijet nervozno gleda na znakove bolesti u ostatku Latinske Amerike. Budući da za bolest ne postoji lijek, sve što se može učiniti jeste izolirati zaražene farme i redovna dezinfekcija radnika.
U međuvremenu traži se rješenje za ovu bolest.
U Australiji su naučnici razvili genetski modificiranu kavendijsku bananu koja je otporna na TR4. Fondacija Billa and Melinde Gates također podržava istraživanja.
U svom laboratoriju u Nizozemskoj, García-Bastidas i njegove kolege koriste se najnovijim tehnikama u sekvenciranju DNK kako bi identificirali gene otporne na TR4 i uzgajili banane koje bi mogle podnijeti bolest.
“Imamo stotine sorti jabuka. Zašto ne bismo imali različite sorte banana?”, kazao je.
Nada se da će se najotpornija sorta banane pojaviti u narednih pet do deset godina. Vjeruje se kako će i ova pandemija uticati i na rast cijena banana.
Izvor: Klix
Foto: Profimedia
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.