Gradonačelnik Brčkog Siniša Milić obišao je danas poljoprivredna gazdinstva u mjestima Stanovi, Boderište i Maoča kod Brčkog gdje se u razgovoru sa poljoprivrednicima na terenu upoznao sa njihovim trenutnim poslovanjem, planovima ali i problemima sa kojima se suočavaju.
„Imam priliku danas da vidim kako funkcionišu poljoprivredni proizvođači koji se bave voćarstvom, ratarstvom i stočarstvom. Dragocjeno mi je bilo da čujem njihova mišljenja i probleme sa kojima se suočavaju, a koje je moguće riješiti. Činjenica je da mi u septembru mjesecu još uvijek nemamo usaglašen Pravilnik o podsticaju u poljoprivrednoj proizvodnji i nije to zamjerka ni prema jednom pojedincu niti rukovodiocu organa uprave. Mislim da je generalno u pitanju problem što smo svi navikli da te pravilnike radimo u kabinetima umjesto da posjetimo poljoprivredne proizvođače i na licu mjesta se uvjerimo u to šta oni rade i sa kakvim problemima se suočavaju na terenu“, rekao je gradonačelnik Milić.
On je danas posjetio preduzeće za trgovinu, otkup i preradu ljekovitog bilja „Maočanka- Commerce“, koje se prvenstveno bavi proizvodnjom i izvozom svježe šljive, a koje je prošle godine, prema statistikama Spoljno- trgovinske komore, imalo učešće od 36 % ukupnog izvoza šljive iz BiH. Obzirom da su izvoz povećali za 100 %, zamjenik direktora ovog preduzeća Ibrahim Tursunović, najavljuje da će ovaj procenat za tekuću godinu biti i veći.
„Evidentno je da se kroz pravilnik o podsticaju u poljoprivredi ne mogu riješiti svi problemi koji postoje na selu i u poljoprivrednoj proizvodnji. Jasno je da bi bilo najlogičnije razdvojiti pravilnik o podsticajima u poljopriredi koji bi na neki način stimulisao poljoprivrednu proizvodnju, ulazak u legalne tokove, plaćanje PDV-a, zapošljavanje i sve ono što i državi garantuje određeni prihod, a istovremeno i zapošljava ljude, a s druge strane neophodno je planirati sredstva za ruralni razvoj za opstanak sitnih poljoprivrednika. To su očigledno neki principi kojima ćemo se mi morati, prije ili kasnije, vratiti da bismo postigli ciljeve naše politike u ovoj oblasti“, istakao je gradonačelnik Milić.
On je razgovarao i sa Vasilijem Ješićem u Stanovima koji se od 2005. godine uspješno bavi stočarstvom.
„Trebali bi svi iz politike da dođu malo u selo i da vide kako se ovde živi. Hvala gradonačelniku što nas je obišao. Mnogi su otišli iz sela u grad, a moja supruga i ja smo 2005. godine došli iz grada u selo. Od 104 svinja koje smo imali tada, do danas smo značajno povećali proizvodnju, zahvaljujući podsticajima. Osim svinja imamo 50 bikova, 60 ovaca, a radimo 35 hektara zemlje i sva proizvedena hrana ide za vlastitu proizvodnju“, rekao je Ješić.
On navodi da tržište najviše zavisi od uvoza i da ova godina nije povoljna za stočare zbog velikog uvoza mesa.
„Smatram da je dobro da poljoprivredni proizvođači budu i poreski obveznici. Ako ja ne platim državi PDV, država nema mogućnost tada da meni plati podsticaj, a ako svi budemo radili na crno kako ćemo funkcionisati“, istakao je Vasilije Ješić.
Da je sivo tržište potrebno smanjiti smatra i Slavko Blažević iz Boderišta koji se bavi stočarstvom i ratarstvom.
„Posebno mi je drago što je gradonačelnik došao u posjetu da vidi stvarno stanje kod farmera na terenu i da se podsticaji zaista ulažu u opremu, mehanizaciju na njivama i ostalo. Bavimo se stočarstvom i ratarstvom. Izvozimo sjemensku proizvodnju u Srbiju, a pšenica još čeka tržište i izvoz za Tursku ili Italiju. Do jutros smo imali 38 bikova koji su prodati. Situacija u vezi sa korona virusom je doprijenela tome da prodaja nije išla kako je trebalo i nanjela nam je velike štete. Problemi se javljaju i zbog čekanja na usvajanje pravilnika ali i zbog sivog tržišta koje se mora smanjiti“, zaključio je je Blažević.
Iz budžeta Brčko distrikta BiH za 2019. godinu, za podsticaje u poljoprivrednoj proizvodnji, izdvojeno je oko 14 miliona konvertibilnih maraka.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.