Ambasada Rusije u BiH smatra da je Kancelarija visokog predstavnika /OHR/ kočnica razvojnog puta BiH i insistira na njenom bezuslovnom gašenju.
“To je taj slučaj kada su se prednosti odavno pretvorile u nepopravljive nedostatke. Stoga – mora biti zatvoren”, poručili su iz Ambasade Rusije u BiH.
U saopštenju iz ruske Ambasade naglašavaju da su odbili da se pridruže izjavi ambasadora Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira /PIK/ u BiH iz šest razloga, među kojima ističu da je visoki predstavnik Valnetin Incko 27. maja podnio ostavku i time završio svoj mandat, te da nije imao nikakva ovlaštenja za uvođenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona.
“Ako su partneri smatrali Valentina Inzka važećim visokim predstavnikom, ispada da su nakon 27. maja u BiH postojala dva visoka predstavnika, što je apsurdno. Druga tumačenja su jezuitska logika. Polazimo od toga da nakon 27. maja mjesto visokog predstavnika u BiH ostaje prazno. Svi oni koji namjeravaju da sarađuju s državljaninom Savezne Republike NJemačke Kristijanom Šmitom, koji sebe naziva visokim predstavnikom, to čine na vlastitu odgovornost i rizik, jer on nema potreban mandat Savjeta bezbjednosti UN-a”, naglašavaju iz Ambasade Rusije.
U saopštenju se ističe da su se uvijek protivili upotrebi “bonskih ovlaštenja”, čak i uz pretpostavku da su ona postala temelj odluke Valentina Incka, ni njihovo najšire tumačenje ne daje mu za pravo da se miješa u aktivnosti zakonodavne vlasti.
“Štaviše, bezgranično tumačenje ‘bonskih ovlaštenja’ /tzv. ‘druge mjere’, dio 11, stav 2, tačka c/ dovodi do toga da Valentin Incko ima pravo uzeti kalašnjikov, otići u Banjaluku i strijeljati sve poslanike Narodne skupštine Republike Srpske. I prema njegovom tumačenju ‘bonskih ovlaštenja’, on će biti u pravu”, naglašavaju iz Ambasade Rusije, upitavši da li BiH treba takav visoki predstavnik.
U saopštenju se ističe da je odluku Narodne skupštine Republike Srpske, koja je donesena na posebnoj sjednici, donijelo legalno izabrano demokratsko tijelo vlasti i da nema sumnje u njegovu legitimnost.
“Svojim voluntarizmom, Valentin Incko postavlja pitanje – čija je demokratija jača: njegova ili Narodne skupštine? NJegova ili Gradskog vijeća Mostara? NJegova ili skupštine Zeničko-dobojskog kantona? Za nas tu nema dileme”, poručuju iz ruske Ambasade u BiH.
U saopštenju još jednom naglašavaju da Upravni odbor ne bi trebalo da ima nikakve veze sa 14 uslova i da je to pitanje samo BiH i Evropske unije.
“Ako određeni dio međunarodne zajednice u BiH želi poslati neki signal Sarajevu, oni bi to slobodno mogli – kao opcija – uraditi preko izjave specijalnog predstavnika EU u BiH, kojoj se, po želji, ambasadori Upravnog odbora mogu pridružiti u ličnom svojstvu”, navodi se u saopštenju.
Iz ruske Ambasade ukazuju i na “ozloglašeni program pet plus dva, posebno njegov dio o ‘pozitivnoj ocjeni’ situacije u BiH”.
“Posljednja odluka Valentina Incka jasno je i uvjerljivo pokazala da je upravo OHR glavni tvorac destabilizacije u BiH, i to čini namjerno, jer svima je bilo jasno kakva će reakcija uslijediti nakon ovog nepromišljenog koraka. Štaviše, OHR podgrijava situaciju ne samo u BiH, već i u cijeloj regiji. Postavlja se pitanje – je li moguće u takvim uslovima zamisliti da bi se neko pri zdravoj pameti odlučio da pozitivno ocijeni stanje u BiH”, ističe se u saopštenju Ambasade Rusije u BiH.
Iz Ambasade Rusije ističu da ostaje ogorčenost i žaljenje nakon čitanja posljednjeg pasusa današnje izjave PIK-a.
“Gorčina od samozadovoljstva i opijenosti snagom takozvane međunarodne zajednice. Visokog predstavnika već smo spomenuli. Ispostavlja se da naši partneri BiH smatraju nemarnim studentom koji ne uspjeva položiti ‘ispite’ i riješiti se međunarodne supervizije. Više od četvrt stoljeća, suverena država koja je zauzimala poziciju nestalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a mora ‘ponoviti godinu'”, poručili su iz Ambasade Rusije.
Ambasadori UO PIK-a, u izjavi sa kojom se nije složila Ruska Federacija, “najoštrije osuđuju eskalaciju tenzija koja dolazi od nekih političkih lidera kao odgovor na nedavnu izmjenu Krivičnog zakona, kao i korake koje je preduzela Narodna skupština Republike Srpske, a koji bi narušili stabilnost i omeli efikasan rad organa vlasti”.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.