Izgradnja zidova i bodljikave žice oko Evropske unije nije dobro rješenje iz mnogo razloga, a fizička infrastruktura odnosi se na elemente poput nadzora granice, a ne na ograde ili zidove, jer je EU fondove potrebno iskoristi na najbolji način u cilju zaštite država.
Kazala je to komesarka Evropske komisije za unutrašnje poslove Ylva Johansson u intervju za novinske agencije članice Evropske Redakcije (European Newsroom) čiji je i Fena član, govoreći uoči samita o migracijama koji bi trebao biti održan u Briselu 9. i 10. februara.
Joahnsson je upozorila da se broj neregularnih ulazaka povećao prošle godine iz tri pravca uključujući i zapadnobalkansku rutu čak za trećinu više ulazaka je evidentirano prošle godine.
Na pitanje šta Evropska unija može uraditi kako se ne bi dogodilo gomilanje migranata na granici Bosne i Hercegovine i Hrvatske, posebno nakon što je Hrvatska postala članica Schengena, Johansson je kazala da nije upoznata da u vezi s tim ima nekih novih problema.
Dodala je međutim da je EU ranije pomogla BiH kada je u pitanju prijem migranata i smještajni kapaciteti, a pomaže i kod povratka migranata u matične zemlje što se pokazalo kao učinkovito i kod dobrovoljnih i iznuđenih povrataka.
Kaže i da je razgovarala s dosadašnjim ministrom sigurnosti BiH Selmom Cikotićem koji je kazao da onda kada su neki migranti vraćeni u svoje zemlje, smanjivao se značajno broj dolazaka stanovništva iz tih zemalja.
– Stoga je povratak migranata u matične zemlje vrlo učinkovita metoda za preveniranje ilegalnih dolazaka i trebali bismo nastaviti s tim u zemljama zapadnog Balkana – dodala je.
Podvukla je da će značajna sredstava biti izdvojena za zemlje zapadnog Balkana kako bi se udružili istraživački timovi i pružili odgovarajući odgovor na pitanje krijumčarenje migranata.
Trenutno se pregovara o novom mandatu Agencije za evropsku graničnu i obalnu stražu (FRONTEX) s zapadnobalkanskim partnerima uključujući BiH što bi trebalo biti završeno uskoro, kaže Johannson.
– Tada bismo bili u mogućnosti raspodijeliti snage FRONTEX-a na granice između zemalja zapadnog Balkana, a ne samo na EU vanjske granice. To bi pomoglo da se adekvatno odgovori na ilegalne migracije zapadnobalkanskom rutom – stava je komesarka.
Govoreći o odgovoru na povećanje broja ilegalnih migranata u prošloj godini, Johannson je naglasila važnost zajedničkog rada Evropske komisije i zemlja članica Evropske unije da se nose s ovim problemima.
Iznijela je i nekoliko podataka o situaciji s migrantima kazavši da je prošle godine zabilježeno 330.000 ilegalnih ulazaka u EU, ali ne iz zemalja koje su ratom zahvaćene ili u kojima stanovništvu prijeti progon, nego napuštaju svoje zemlje iz drugih razloga.
Navela je da najviše građana dolazi iz Turske, Gruzije, Indije, Kube, Egipta, Tunisa, Maroka, Bangladeša i Pakistana odnosno državljana zemalja za koje EU ima nisku stopu odobrenih zahtjeva za azil u odnosu na ukupan broj zaprimljenih zahtjeva.
Istovremeno, kaže, da je prošle godine bilo gotovo milion zahtjeva za azil, što je tri puta više nego je zabilježeno ilegalnih ulazaka u EU. To pokazuje da mnogi od onih koji traže azil legalno u zemlje Evropske unije koristeći vizu za ulazak, a potom apliciraju za azil.
– To je stvorilo pritisak na mnoge zemlje poput Nizozemske i Belgiju koje imaju previše ljudi u prihvatnim centrima i sistemu azila iako se zna da mnogima od njih neće biti odobren zahtjev za azil – pojasnila je nadalje komesarka Johansson, dodajući da je 39 posto zahtjeva odobreno u prošloj godini
Kada je u pitanju povratak migranata u zemlje porijekla, u prošloj godini to je naloženo za oko 300.000 njih, ali samo 70.000 je vraćeno, kaže Johansson, a taj proces je važan kako bi se pokazalo da ovo nije način da se dođe i ostane u EU.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.