Skoro milion ljudi podnijelo je u prošloj godini zahtjev za azil u Evropskoj uniji (EU) čime je broj zahtjeva za azil doveden na nivo kakav nije viđen od izbjegličke krize 2015. – 2016.
Agencija EU za azil saopćila je da je prošle godine podnijeto 966.000 zahtjeva za azil u 27 zemalja EU, kao i u Norveškoj i Švicarskoj, što je 50 posto više u odnosu na 2021.
U ovu brojku ne ulazi više od četiri miliona ukrajinskih izbjeglica kojima je odobrena privremena zaštita u EU, aktiviran je poseban mehanizam kako bi se izbjeglo urušavanje već zaostalih sistema azila, prenosi AP.
Evropska agencija je povećanje povezala sa stalnim ublažavanjem ograničenja putovanja zbog COVID-19, povećanjem nesigurnosti hrane i sukobima u mnogim dijelovima svijeta. Iako većina tražilaca azila ulazi u EU legalno, uglavnom avionom s putnim vizama, neki su bez dozvole prešli i kopnene i morske granice EU, uglavnom preko zapadnog Balkana i Mediterana.
Nakon više od decenije rata i ekonomskog kolapsa u svojoj zemlji, Sirijci su i dalje najveća nacionalnost među tražiocima azila u Evropi sa više od 130.000 zahtjeva. Zatim slijede Afganistanci koji su bježali od rastućih sigurnosnih, humanitarnih i finansijskih problema koji su uslijedili nakon talibanskog preuzimanja vlasti u augustu 2021. godine, sa 129.000 zahtjeva.
Treći su bili kandidati iz Turske koji su se udvostručili sa 55.000 zahtjeva. Visoka inflacija i “demokratsko nazadovanje” bili su među faktorima za koje se vjeruje da su uzrokovali povećanje broja tražioca azila, navodi agencija.
Na mnogim mjestima, prihvatni centri su pretrpani, ostavljajući tražioce azila na ulicama.
Nedavni zemljotres koji je u Turskoj i Siriji usmrtio skoro 46.000 ljudi i ostavio stotine hiljada bez krova nad glavom izazvao je strah od potencijalnog porasta broja neregularnih graničnih prelaza u Grčkoj. Njemačka je ranije ovog mjeseca ponudila privremeno ublažavanje viznih ograničenja za neke preživjele potresa, dok je Španija obećala preseliti malu grupu od 100 ugroženih sirijskih izbjeglica iz Turske, u kojoj živi četiri miliona izbjeglica.
Venecuelanci, Kolumbijci, Bangladešani i Gruzijci su prošle godine u rekordnom broju zatražili azil, kao i Marokanci, Tunižani i Egipćani. Oko četiri posto tražilaca azila u 2022. izjavilo je da su maloljetnici bez pratnje.
Evropska agencija nije navela koje su zemlje EU prošle godine primile najviše prijava. Ali interni izvještaj EU o migracijama u koji je Associated Press imao uvid navodi Njemačku, Francusku, Španiju, Austriju i Italiju kao prvih pet.
Vlasti za azil su prošle godine donijele odluke o više od 600.000 zahtjeva, ali su primile još više novih predmeta, što je dodatno povećalo postojeći zaostatak. Od analiziranih zahtjeva, 40 posto je dobilo status izbjeglice ili supsidijarnu zaštitu, uglavnom za sirijske, bjeloruske, eritrejske, jemenske i malijske podnosioce zahtjeva, kao i za većinu Ukrajinaca koji su umjesto privremene zaštite odlučili podnijeti zahtjev za azil.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.