Likvidacija Bobar banke osim političkog izazvala je još veći ekonomski potres u cijeloj BiH, posebno u Republici Srpskoj i Brčko distriktu,koji će, zahvaljujući odgovornim u brčanskom Fondu zdravstvenog osiguranja, imati i sudski epilog.
«Kako se Agencija za bankarstvo Republike Srpske i likvidacioni upravnik Bobar banke Mile Maksimović nisu opredijelili za zaštitu deponenata Bobar banke u skladu sa Zakonom o bankama RS, zbog imovinsko pravne zaštite Fonda svu raspoloživu dokumentaciju smo uz prijavu predali Tužilaštvu BiH,da se i ono uključi u ispitivanje svih okolnosti u vezi sa ovom pljačkom jer je očito je da instititucije RS nisu spremne da do kraja istjeraju ovu stvar» izjavila nam je Aleksandra Tučić, direktorica Fonda zdravstvenog osiguranja Brčko distrikta BiH,čijih je čak 14, 7 miliona maraka ostalo «zarobljeno» u ovoj banci.
Direktorica Tučić podsjeća da se Fond prilikom izbora poslovne banke,ponašao u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama BiH,te je u postupku izabrana Bobar banka a.d. Bijeljina.
«Sve je normalno funkcionisalo do novembra prošle godine, kada je Agencija za bankarstvo Republike Srpske uvela privremenu upravu što je značilo blokadu naših sredstava, a i u kraćem vremenskom periodu onemogućilo funkcionisanje Fonda» izjavila nam je direktorica Tučić
Sa negativnim posljedicama blokade,a kasnije i likvidacije Bobar banke upoznato je rukovodstvo Brčko distrikta budući da je osim 14,7 miliona maraka Fondovog novca na računima te banke bilo još 6,5 miliona maraka drugih institucija Distrikta, što je skoro 10 odsto ukupnog iznosa «zarobljenih» sredstava od 250 miliona maraka.
Brojne aktivnosti koje je Fond povukao kako bi naplatio novac, ostale su bezuspješne, kakvi su bili i razgovori sa Agencijom za bankarstvo RS, institucije čiji je zadatak da kontroliše rad banaka, ali i da upozori javnost na teškoće u poslovanju Bobar banke i stanja bankarskog sektora uopšte.
Po riječima direktorice Tučić,skoro nepremostivu prepreku u opravdanim zahtjevima deponenata za informacijama o sudbini njihovog novca imali su u institucijama RS nadležnim za bankarski sektor.
«Da nije bilo nevladine organizacije «Transparency Interanational» i institucije «Zaštitnika građana», iskreno sumnjam da bi priča o neviđenom kriminalu koji je počinjen kroz poslovanje ove banke izašao na svjetlost dana. Od Mileta Maksimovića, likvidacionog upravnika i Agencije za bankarstvo RS tražili smo da se u likvidacionu masu banke uključi i imovina akcionara, članova upavnog i nadzornog odbora banke, direktora banke, kao i imovina svih lica koja su faktički imala bitan uticaj na poslovanje banke što propisuje Zakon o bankama Republike Srpske.Ovim smo ponudili rješenje,odnosno način uvećanja likvidacione mase banke kako bi se sva potraživanja deponenata Banke namirila u što većem ili kompletnom iznosu“ istakla je Tučić.
Na žalost, Agencija za bankarstvo Republike Srpske i likvidacioni upravnik su se, kako naglašava direktorica Tučić, umjesto zaštite deponenata, opredijelili za zaštitu interesa akcionara i rukovodstva Bobar banke.
«Da je to tako, uvjerili smo se nakon razgovora sa direktoricom Agencije za bankarstvo RS Slavicom Injac, kao i na sastanku sa gospodinom Maksimovićem prilikom priznavanja potraživanja svih deponenata Bobar banke u Bijeljini održanim u martu ove godine. To je bio momenat kada je postalo jasno da od našeg novca nema ništa» naglasila je direktorica Tučić.
Direktorica Tučić izrazila je sumnju da cijela priča oko novca Bobar banke ima ishodište u planskom i nezakonitom odobravanju kredita povezanim licima što se vidi iz Izvještaja privremenog upravnika Save Ševaljevića, koji konstatuje da je «banka na dan 30. septembra 2014. godine imala odobrenih 211 miliona maraka kredita, a dozvoljeni limit prema iskazanom kapitalu je 75 miliona maraka, pri čemu je povezanim licima iz Bobar grupe odobreno oko 57 miliona maraka».
Brojne nepoznanice koje prate cijelu priču oko propasti Bobar banke podstiču sumnju da je sve smišljeno u političkim krugovima. Budući da dosadašnje brojne afere u BiH nisu rezultirale procesuiranjem krivaca, tako i slučaj «Bobar banke» već izaziva ozbiljne sumnje da će pravosuđe dokučiti odgovorne za učinjeni kriminal u ovoj banci.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.