Konzervirana hrana je odlična opcija kada vam je potreban brzi obrok ili užina. Grah, meso, riba, supa i voće su samo neki od artikala koje ćete pronaći na policama s konzerviranom hranom. Ipak, ušteda vremena ne bi trebala biti na štetu vašeg zdravlja.
Kada definirate konzerviranu stavku kao “nezdravu”, postoji nekoliko faktora koji dolaze u obzir. Količina natrija, dodanog šećera, trans i zasićenih masti i kalorija pomažu u određivanju nutritivne vrijednosti proizvoda. Osim toga, aditivi, konzervansi, boje za hranu i boje i drugi sastojci mogu odrediti kako konzervirani proizvod utječe na vaše zdravlje.
Grah
Nutricionisti ističu da treba biti oprezan kada je u pitanju kupovina već pripremljenog graha u konzervi. Konzervirani grah često je pun zasićenih masti, šećera i nepotrebnih dodataka.
Supe
Mnoge supe iz konzerve sadrže previše soli. Jedna studija kanadskog instituta za zdravstvena istraživanja (CIHR) pokazuje da kondenzovane i spremne za serviranje supe imaju neke od najviših nivoa natrija u kanadskoj pakovanoj prehrambenoj industriji.
Ista studija je također otkrila da je supa jedan od najvećih doprinosa natrija u kanadskoj ishrani – zajedno s konzerviranim i kiselim povrćem.
Tjestenina
Prethodno skuhana testenina u sosu jedna je od najnezdravijih konzerviranih namirnica. Puna je šećera i soli — što je, nažalost, dio zašto je tako dobrog okusa.
Na primjer, konzerva špageta sadrži 1070 mg natrijuma i 20 g šećera. To je 46 posto vašeg preporučenog unosa soli i 20 posto više od preporučeno unosa šećera.
Voće u sirupu
Food Bank of Waterloo preporučuje izbjegavanje konzerviranog voća upakovanog u sirup zbog visokog sadržaja šećera. Konzervirano voće u laganom sirupu sadrži 21 posto vašeg dnevnog preporučenog unosa šećera, a sve preko 15 posto je mnogo.
Izvor: klix.ba
Foto: Shutterstock
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.