Holivudski scenaristi, više puta do sada su mijenjali pravila igre u filmskom svijetu, zadajući svim esnafskim organizacijama “domaći” i podsjećajući nas čemu služe i koju snagu nose sindikati. Izgleda da bi se zbog ovih protesta mogla slomiti “fabrika snova”.
Naravno da je njihovom, u maju započetom štrajku, novi zamajac (i medijski bum) obezbijedilo pridruživanje čak 160 hiljada glumaca, koliko ih je prošlog četvrtka uveče prekinulo rad, parališući Holivud najvećim prekidom rada industrije za posljednjih više od šest decenija.
Zaustavljanje rada na većini američkih filmskih i TV produkcija, okupljanje članova sindikata koji predstavljaju glumce i pisce, kao i njihovih pristalica ispred kancelarija velikih studija i striming servisa u Los Anđelesu, Njujorku i drugim američkim gradovima, izjave autora i glumaca – upućuju da bi ovaj zastoj mogao da potraje sve do kraja godine. Sve to navodi na razmišljanje o mogućim posljedicama i ishodima ovog zaista umnogome drugačijeg zastoja u pogonima “fabrike snova”.
Ispisuju li vještačka inteligencija, striming servisi, i ostali problemi na koje štrajkači ukazuju kao ključne, neki sasvim novi, neželjeni scenario – o slomu industrije i propasti Holivuda? Ili, makar, onakvog Holivuda kakav poznajemo?
“Strimovanje je promijenilo čitavu koncepciju. Pokušavaju da nas sklone, jer se mnogo novca može zaraditi strimovanjem, a oni ne žele da ga dijele sa piscima ili glumcima” poruke su glumca Brajana Koksa.
Oskarovka Suzan Sarandon, koja smatra da će vještačka inteligencija uticati na sve, poručila je:
“Ako nemate plan kako da određene stvari riješite u budućnosti, u problemu ste. Jasno je da se ništa neće promijeniti odozgo nadole, sve je prepušteno nama koji smo na dnu.”
Ovo je prvi put da sindikati koji predstavljaju i pisce i glumce štrajkuju istovremeno od 1960., kada je Ronald Regan bio predsjednik sindikata glumaca, a treći sindikat, rediteljski, se još ne uključuje, osim što je na riječima “snažno podržao” štrajk. Pravo radnika na štrajk, podržao je i Reganov nasljednik na mjestu predsjednika SAD, Džozef Bajden, koji “vjeruje da svi radnici, među kojima su i glumci, zaslužuju poštenu platu i beneficije”.
Dok traje štrajk, glumci ne mogu da se pojavljuju u filmovima, pa čak ni da promovišu filmove koje su već snimili. Odmah po pristupanju štrajku, Kilijan Marfi, Met Dejmon i Emili Blant napustili premijeru “Openhajmera”, novog filma Kristofera Nolana u Londonu.
“Mislim da je štrajk u najboljem i najplemenitijem smislu te riječi ludističke prirode, ali se bojim da će njegovi rezultati biti slični onima koje je imala pobuna protiv mašinskih razboja Neda Luda. Čini mi se da industrija zabave ima veće probleme od ovog štrajka, te da će njega relativno brzo riješiti dogovorom, koji će opet više odgovarati američkoj produkciji nego glumcima i scenaristima, premda će oni i takav rasplet dočekati kao izvjesnu pobjedu” smatra Đorđe Milosavljević, reditelj i scenarista, profesor na FDU.
Potom je dodao:
“Treba napomenuti da se, ako ne griješim, udruženje američkih reditelja nije pridružilo štrajku, te da je, recimo, Kristofer Nolan verbalno podržao štrajk, ali isključivo kao scenarista. Bez obzira na to da li će se ova prognoza ispostaviti kao tačna ili ne, štrajk autora pokazuje da se apsolutno ništa – ni taj eventualni dogovor, koji bi makar i minimalno bio u interesu glumaca i scenarista – ne može postići bez ljudske i esnafske, elementarne solidarnosti.”
Ciljevi glumaca
Glumci su se prošle nedjelje prisružili Udruženju pisaca Amerike, koje je stupilo u štrajk 2. maja nakon neuspjeha da postignu dogovor sa Alijansom filmskih i televizijskih producenata (AMPTP), krovnom grupom koja predstavlja studije poput “Diznija”, “Netfliksa”, “Amazona” i “Epla”.
Udruženje filmskih glumaca (SAG) želi da giganti striming platformi pristanu na pravedniju raspodjelu profita i bolje uslove rada, kao i da zaštiti glumce od digitalnih replika, te traži garancije da se vještačka inteligencija (AI) i kompjuterski generisana lica i glasovi neće koristiti kao zamjena za glumce, prenose “Novosti”.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.