Razvoj održivog turizma u Bosni i Hercegovini tema je nedavno upriličene radionice za predstavnike medija iz naše zemlje i regiona, koja je uz podršku Evropske unije i njemačke Vlade i implemetatora, Vladine organizacije GIZ, upriličena u Konjicu. Jedan od veoma značajnih, odnosno reprezentativnih mikrolokaliteta u Konjicu je Gradski Muzej, odnosno rodna kuća novinara, karikaturiste, publiciste i putopisca Zuke Džumhura.
„Zuko Džumhur je stazama umjetnosti, odnosno karikature, uopšte pisanja i snimanja putopisnih reportaža krenuo i zbog akademskog slikara Lazara Drljače koji je dugo živio i stvarao upravo u Konjicu, o čemu svjedoče i njegove dvije originalne slike koje su dio stalne postavke Zavičajnog muzeja u Konjicu, naglašava Muhamed Krnjić, stručni savjetnik Ustanove za muzejsku dijelatnost općine Konjic.
Kad je riječ o onome što je muzejska postavka unutar rodne kuće Zuke Džumhura, u njenom donjem dijelu su izložene fotografije koje svjedoče o susretima iz mladih dana Zuke Džumhura sa tadašnjim najpoznatijim ličnostima iz različitih sfera života bivše države.
„Primjer je fotografija sa nobelovcem Ivom Andrićem s kojim se Zuko poznaje još ih dječačkih dana, jer je Zuko jedno vrijeme sa roditeljima živio u Beogradu, na Dorćolu i to u istoj ulici gdje je živio i Ivo Andrić. Upravo to prijateljstvo je kasnije rezultiralo da predgovor za prvu knjigu Zuke Džumhura pod nazivom “Nekrolog“ napiše upravo Andrić i to je jedini predgovor koji je nekome za knjigu napisao ovaj nobelovac“, kaže Krnjić. 
Zuko se Andriću revanšira nacrtavši Andrićev portret iz svega tri-četiri poteza olovkom, a da je nobelovac bio zadovoljan urađenim, potvrđuje i činjenica da se ovaj Zukin rad nalazi u muzeju Ive Andrića. Tu su i fotografije Zukinog dijetinstva, ali i one iz mladalačkih umjetničkih dana kada se u Konjicu družio sa recimo Afanom Ramićem ili Brankom Ćopićem.
„U gornjem dijelu kuće su dokazi o Zukinim televizijskim putopisnim reportažama pod zajedničkim nazivom „Hodoljublje“, u kojima je tokom 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka, obilazeći mnoge gradova i mjesta u SFRJ, Evropi i svijetu, kroz specifičnu naraciju, praktično utiskivao svoj pečat svakoj od reportaža“, naglašava Krnjić.
U rodnoj kući su i dokazi o pisanju scenarija za tri igrana filma i to „Horoskop“, potom „Kasabe“ i sigurno najpoznatiji Zukin scenario – onaj za film „Miris dunja“ sa Mustafom Nadarevićem u glavnoj ulozi. Tu je i namještaj star više od 100 godina koji je pripadao Zukinom roditeljima odnosno porodici, ali tu je, što je veoma važno i preko 500 kopija Zukinih karikatura, koji posebno najmlađi posjetioci pregledaju sa velikim interesovanjem. 
„Inače, Zuko je u svom životu objavio preko deset hiljada karikatura, a sve rečeno je još jedan dokaz značaja Zukine rodne kuće za prepoznatljivost Konjica na takozvanoj samoodrživoj mapi zelenih turističkih destinacija u BiH“, ističe Krnjić.
Kad je riječ o Zavičajnom muzeju grada Konjica, on je otvoren 2011. godine i to kroz stalnu etnografsku muzejsku postavku baziranu na nekoliko cjelina.
„U prvom dijelu posjetioci mogu vidjeti klasičnu postavku jedne bosanske sobe prikazanu kroz drvorezbarstvo majstora ovog zanata iz Konjica koja je stara blizu sto godina“, istakao je Muhamed Krnjić.
Druga cijelina oslikava prostor Lukomira, selu sa najvišom nadmorskom visinom u općini Konjic.
„Tu se vide dvije autentične čobanske narodne nošnje, a to je i enterijer jedne seoske sobe uz dodatu napravu „stupu“ koja se koristila za obradu konoplje, a cjelinu zatvaraju eksponati u vezi sa poljoprivredom i radovima na njivi u davna vremena“, naglasio je Krnjić.
Posebna atrakcija muzejske postavke je instument „Astro lap-rub tahta“, koji datira iz 18. stoljeća, a pomoću kojeg se računalo vrijeme, potom određivale i strane svijeta. Koristio se i za različite matematičke proračune, odnosno imao je višestruku namjenu“, ističe Krnjić.
Takođe, muzejska atrakcija je i kutak sa knjigama monoteističkih religija, među kojima posebno mjesto zauzima vrijedan primjerak „Talmuda iz 1888. godine.
„To je knjiga koja ne spada isključivo u vjersku literaturu jer je više neka vrsta opšte vodilje Jevreja kroz svakodnevni život. Druge knjige koje se takođe tiču monoteističkih religija su novijeg datuma, ali svakako imaju svoju muzejsku vrijednost“, akcentirao je Muhamed Krnjić.
Zaseban dio postavke su i fotografije koje se odnose na izgradnju poznate Konjićke ćuprije, kao i fotografije o brojnim posjetama Konjicu predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita.
„Tito je četiri puta zvanično dolazio u Konjic. Prvi put 1955. godine sa indijskim premijerom Nehruom, nakon toga 1962, pa 1969. i na kraju 197. godine. Na svim tim fotografijama vidi se i jačanje, rast i razvoj samog grada Konjica“, apostrofira Krnjić.
Za kraj valja valja istaknuti da su obje turističke mikrolokacije ustvari dokaz održivosti i jačanja turizma u Konjicu jer ih iz godine u godinu posjećuje ne samo veći broj turista iz BiH, već i iz gotovo svih značajnih evropskih gradova, te ljudi koji dolaze sa pet kontinenata svijeta.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.