RNU "Radio Brčko" Brčko distrikt BiH
Magazin

Jeste li čuli za misterioznu ‘Iskrivljenu šumu’? Fenomen koji zbunjuje naučnike

Foto: Shutterstock

Misterija koja golica ljudsku znatiželju ponekad se pojavi na mjestima na kojima to uopšte ne bismo očekivali. Na primjer, na dobro istraženom i utabanom europskom kontinentu, na sjeverozapadu Poljske, kod gradića Gryfino. Ta misterija zove se “Crooked forest” (Iskrivljena šuma).

Pojam je to dobro poznat internetu. Mnogi su već, naime, pokušali shvatiti šta se tačno dogodilo u tom neobičnom dijelu poljske prirode.

Zasad definitivno potvrđenog objašnjenja nema. Dakle, ako ćete se ikada tamo naći, osim svježim šumskim zrakom, definitivno ćete biti okruženi i upitnicima.

Iskrivljeni borovi rastu na površini od dva hektara

Iskrivljena šuma, u originalu Krzywy Las, ime je koje se odnosi na područje šume u okolini Gryfina u kojem rastu stabla vrlo neobičnih oblika. Iako se redovno spominje njih 400, sve više izvora navodi kako je taj broj mnogo manji i kako iskrivljenih stabala ima najviše 100-njak.

Lokalna šumarija navodno spominje samo 80 borova. Debla spomenutih stabala imaju vrlo specifičan oblik, onaj slova “J”. Zakrivljenja, i to skoro pod 90 stepeni, nastaju na visini od 10 do 50 centimetara od samog tla. Isto tako, sva su zakrivljena u istom smjeru, u smjeru sjevera, cijeli prizor izgleda vrlo “uredno”.

Sva su stabla isto tako i zdrava, odnosno iskrivljenje im nimalo ne smeta u njihovom životu. Spomenuta šumarija također navodi kako su ta stabla vjerojatno bila zasađena između 1930. i 1945. godine te nagađaju da su za vrijeme sadnje imala od sedam od 10 godina. Iskrivljeni borovi rastu na površini od oko dva hektara, a neki od njih dosežu visinu i oko 15 metara. Iskrivljenja su ponekad “visoka” do tri metra, nakon čega deblo ponovno postaje ravno i uzdiže se prema nebu.

Nacistički tenkovi prešli preko mladih stabala?

Objašnjenja o tome šta se tačno dogodilo stablima variraju od onih najjednostavnijih, a koje se, kako to često biva, smatra i najvjerojatnijima, do poprilično fantastičnih. Jedna od vrlo popularnih teorija je ona o nacističkim tenkovima.

Naime, Iskrivljena šuma udaljena je oko 30 kilometara od Szczecina, koji je u doba sadnje stabala bio pod nacističkom kontrolom. Zagovornici te teorije tvrde kako su za zakrivljenost njihovih debla krivi nacistički tenkovi. Oni su, navodno, prolazili tim područjem i prešli preko mladog drveća. To je objašnjenje, tvrde kritičari te teorije, na tankom štapu. Oštećenje na stablima bilo bi mnogo veće u tom slučaju, smatraju, kao i sam broj zakrivljenih stabala.

Velike količine snijega, gravitacija, vanzemaljci…

Druga popularna teorija je ona o ogromnim količinama snijega koji je svojedobno prekrio borove i tako ih iskrivio, što ne bi bila tako neobična pojava.

Tu su još i nagađanja o veoma jakoj gravitaciji koja je navodno zabilježena na tom području, a spominju se čak i vanzemaljci. Većina ipak smatra kako je najvjerovatnije objašnjenje ono najjednostavnije te da je neobičan izgled šume ustvari posljedica propalog poslovnog pothvata.

Manipulisali stablima kako bi od njih izrađivali namještaj?

Oblikovanje drveća je uobičajena poljoprivredna praksa, tvrde zagovornici te teorije. Drveće se iskrivljuje s ciljem da se od njega izradi namještaj, instrumenti, brodovi, a mladicama stabala je lako “upravljati” i manipulisati. Poslovna ideja koja je dovela do ove poljske zakrivljene šume navodno je propala zbog rata i invazije.

Prema toj teoriji, iako ona nikada do kraja nije potvrđena, stabla su zasađena između 1925. i 1928. godine, s ciljem izrade namještaja te su bila namjerno savijena kada im je bilo 10 godina. Oni koji su ih savili kako bi se njima s vremenom ekonomski okoristili kasnije su ih napustili 1939. godine, nakon početka Drugog svjetskog rata, piše Punkufer.

Izvor: Radio Sarajevo

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.