Obilježavajući 75 godina postojanja Muzej Sarajeva danas je u prostoru Brusa Bezistana upriličio edukativnu radionicu za djecu “Posuđe kroz historiju sarajevskog kraja” te dvije predstave teatra sjenki “Karađoz”.
Predstave su izvedene u Despića kući u pozorišnoj sobi Makse Despića i to predstava za djecu rađena po basni “Vuk i sedam jarića” te predstava za odrasle “Karađoz u avi(j)onu”.
U predstavama igraju Aldin Tucić i Nizama Negra Čičić. Tekstove su uradili Aldin Tucić i Indira Kučuk-Sorguč.
“U godinu obilježavanja jubileja ušli smo tako što smo pokušali da nađemo najbolji model kako bi se prilagodili i djeci i odraslima, kako bi naši posjetitelji dobili drugu energiju te kako bi im pokazali i kroz nematerijalnu baštinu šta znači muzej”, kazala je v.d. direktora Muzeja Indira Kučuk-Sorguč.
Ona je istakla da se muzeji većinom predstavljaju kroz predmete i materijalne eksponate. No, ona smatra da uloga muzeja nije samo zaštita i čuvanje muzejskih eksponata.
“Uloga muzeja je da se bavi istraživanjem i nematerijalne baštine. Karađoz je naša nematerijalna baština. On je nešto što smo mi naslijedili kao amanet od naših predaka”, navela je Kučuk-Sorguč.
Podsjetila je da je pozorišna soba Makse Despića bila mjesto gdje su se održavale prve predstave u Sarajevu. Upravo sa oživljavanjem te sobe te podsjećanjem na kulturu Karađoza, navela je, željeli su početi obilježavanje godišnjice Muzeja Sarajeva.
Karađoz je kazalište sjenki koje je dobilo ime po glavnom liku u predstavi – Karađozu. Likovi u predstavi su figure izrezane iz jarko obojenih komada kože, a prikazuju dogodovštine pukovskog lika Karađoza obdarenog mudrošću i duhom, reflektirajući lokalne i svjetske političke događaje. Posljednjim Karađoz izvođačem smatra se Hasib Ramić. Živio je u drugoj polovini prošlog stoljeća, a Ramićeva čitava kolekcija s više od 200 predmeta nalazi se u Muzeju Sarajeva.
Kučuk-Sorguč ističe da su u depadansima Muzeja Sarajeva – Svrzina kuća i Despića kuća u toku veliki sanacioni radovi, ocjenjujući da su te dvije kuće prototipi i materijalnog i nematerijalnog naslijeđa.
Cilj je oživjeti Muzej Sarajeva te je najavila izdavanje prve monografije Muzeja Sarajeva.
“U procesu smo transformacija i kadrovskih i materijalnih i logističkih. Sigurna sam da će reforme koje ustanovljavamo doprinijeti tome da Muzej Sarajeva bude smješten na kartu modernih muzeja u svijetu. Mi smo u glavnom gradu BiH Sarajevu i njegov matični muzej”, podvukla je Indira Kučuk-Sorguč.
Ona je istakla da su Vlada Kantona Sarajevo i Ministarstvo kulture i sporta izdvojili 240.000 KM, što je dio sredstava za sanaciju Despića i Svrzine kuće.
Muzej Sarajeva osnovan je 19. februara 1949. godine. Čini ga pet depadansa:Despića kuća, Svrzina kuća, Muzej Jevreja, Brusa bezistan te Muzej Sarajeva 1878-1918 posvećen Sarajevskom atentatu.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.