Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u kontinuitetu objavljuje publikaciju “Žene i muškarci u BiH”, koja obuhvata podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti razvrstane po spolu. Podaci daju kratak prikaz položaja žena i muškaraca u bosanskohercegovačkom društvu.
Kroz tu publikaciju, Agencija za statistiku BiH nastoji dati svojevrstan doprinos u postizanju jednakosti i ravnopravnosti među spolovima.
Kada je u pitanju, maskulinitet, odnosno broj muškaraca na 100 žena, prema podacima o broju stanovnika iz 2022. godine, uočava se najveća stopa maskuliniteta u starosnoj grupi od 0 do 19 godina starosti, gdje na 100 žena dolazi oko 106 muškaraca.
Idući prema starijoj životnoj dobi, stopa maskuliniteta u BiH ima tendenciju opadanja, pa od 50 godina i više, u populaciji ima više žena nego muškaraca, te nakon tog perioda koeficijent maskuliniteta naglo opada, a najniži je u starosnoj grupi 80+ i bilježi vrijednost od 58, što znači da u najkasnijoj životnoj dobi, na 100 žena dolazi oko 58 muškaraca.
Također u analizi je istaknuto kako prosječna starost umrlih u Bosni i Hercegovien raste, pa je na ukupnom nivou u posljednjih dvadeset godina porasla za 6,9 godina, a u navedenom periodu žene su u prosjeku živjele 5,2 godina duže od muškaraca.
Ono što je poseban problem u društvu ne samo u BiH, nego i u brojnim zemljama regije i Evrope, je negativan prirodan priraštaj stanovništva.
Od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog priraštaja, što znači da u referentnoj godini umre više osoba nego što ih se rodi. Najveći negativni prirodni priraštaj zabilježen je 2021. godine minus (–) 23.190, dok je 2018. iznosio – 8.277.
U 2022. godini u BiH zabilježeno je sklapanje 17.427 brakova, a ono što je evidentno je da broj razvoda brakova u BiH u posljednjih 25 godina kontinuirano raste, pa je u 2022. godini bilo više od 1.000 razvoda u odnosu na 1997. godinu. Po mjesecima najviše brakova u 2022. godine je sklopljeno u augustu 2.550, a najmanje u februaru 799. U 2022. godini je razvedeno 2 865 brakova. Najveći broj razvoda i kod žena i kod muškaraca desio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina.
Kada su u pitanju unutrašnje migracije u Bosni i Hercegovini u 2022.godine, kojima su obuhvaćeni svi stanovnici, po spolnoj i starosnoj strukturi, a koji su registrovali promjenu prebivališta, uključujući i kretanja između entiteta i Brčko distrikta, registrovano 30 165 doseljenih/odseljenih stanovnika, od kojih 59 posto žena i 41 posto muškaraca, što je za 3.760 stanovnika više nego u 2020. godini.
Publikacija sadrži i podatke o visokom obrazovanje u 2022. godini koje je završilo 10.066 žena i 6.531 muškarac.
Više od polovine žena je diplomiralo, magistriralo i doktoriralo u oblastima zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanja i društvenih nauka, a to su ujedno i područja obrazovanja u kojima su žene brojnije od muškaraca.
Veći broj muškaraca je svoje visokoškolsko obrazovanje završio u oblastima informacionih i komunikacionih tehnologija, inžinjerstva, proizvodnje i građevinarstva, te području usluga.
Agencija za statistiku u publikaciji navodi i podatke o izabranim zvaničnicima prema nivoima vlasti u BiH na Općim izborima 2022.
Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, na Općim izborima 2022. godine, žene predstavljaju samo 1/4 izabranih zvaničnica na svim nivoima vlasti u BiH.
Najmanji broj izabranih zvaničnica je u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Narodnoj skupštini Republike Srpske, a također žene čine samo 1/4 ambasadorica i generalnih konzulki u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH i taj omjer je gotovo jednak u posljednjih deset godina.
Publikacija sadrži još brojne informacije zastupljenosti – brojnosti žena i muškaraca u oblastima kao što su: obrazovanje, informaciono-komunikacione tehnologije, radna snaga, istraživanje i razvoj, socijalna zaštita, pravosuđe i demokratija, vladavina prava, te okoliš i publikacija može poslužiti kao izvor informacija svim korisnicima zainteresovanim za položaj žena i muškaraca i za jednakost spolova u Bosni i Hercegovini.
Zakon o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini donesen je 2003. godine, a uređuje, promoviše i štiti jednakopravnost spolova i garantuje jednake mogućnosti svim građanima, kako u javnoj, tako i u privatnoj sferi društva, te sprečava direktnu i indirektnu diskriminaciju zasnovanu na spolu.
U članu 18. tog zakona stoji da svi statistički podaci i informacije koji se prikupljaju, evidentiraju i obrađuju u državnim tijelima na svim nivoima, javnim službama i ustanovama, državnim i privatnim preduzećima i ostalim subjektima, moraju biti iskazani po spolu.
Većina podataka koje je objavila Agencija za statistiku BiH u publikaciji su rezultat istraživanja koje provodi Agencija, kao i postojeće statističke dokumentacije, dok je manji dio podataka preuzet iz drugih državnih i entitetskih institucija.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.