Britanski sud mogao bi u ponedjeljak donijeti konačnu odluku treba li osnivač WikiLeaksa Julian Assange biti izručen Sjedinjenim Američkim Državama zbog otkrivanja velikog broja tajnih američkih dokumenata, što bi trebalo razriješiti 13 godina pravnih bitaka i pritvaranja, prenosi Al Jazeera Balkans.
Dvoje sudija na Visokom sudu u Londonu odlučit će o tome je li sud uvjeren američkim garancijama da se Assange neće suočiti sa smrtnom kaznom i da se može uzdati na pravo na slobodu govora iz Prvog amandmana bude li se u SAD-u teretio za špijuniranje.
Assangeov pravni tim kaže da su moguće tri opcije, da bi mogao ili biti na avionu preko Atlantika u roku od 24 sata od presude, pušten iz zatvora ili opet zaglaviti u mjesecima pravnih bitaka, prenosi Hina, pozivajući se na Reuters.
– Imam osjećaj da bi se svašta moglo dogoditi u ovoj fazi, rekla je njegova supruga Stella prošle sedmice. “Julian bi mogao biti izručen, a mogao bi biti i oslobođen”.
Podijelila je da se njen suprug nada da će biti prisutan na ovom ključnom ročištu.
WikiLeaks je objavio stotine hiljada povjerljivih američkih vojnih dokumenata o ratovima Washingtona u Afganistanu i Iraku, kao i niz diplomatskih depeša, što je najveći sigurnosni propust te vrste u historiji američke vojske.
U aprilu 2010. objavio je povjerljiv video koji prikazuje američki napad helikopterom 2007. godine u kojem je ubijeno desetak ljudi u glavnom gradu Iraka, Bagdadu, uključujući i dvoje novinara Reutersa.
Vlasti SAD-a žele izvesti Assangea, rođenog u Australiji, na suđenje za 18 optužbi, gotovo sve prema Zakonu o špijunaži, tvrdeći da su njegovi postupci s WikiLeaksom bili nepromišljeni, naštetili nacionalnoj sigurnosti i ugrozili živote agenata.
Njegove brojne globalne pristalice optužnicu nazivaju parodijom, napadom na novinarstvo i slobodu govora te osvetom zbog nacionalnog sramoćenja. Organizacije za ljudska prava i neka medijska tijela, kao i australski premijer Anthony Albanesea i drugi politički čelnici, pozivali su na odbacivanje slučaja.
Assange je prvi put uhapšen u Velikoj Britaniji 2010. na osnovu švedske potjernice zbog optužbi za seksualni zločin koje su kasnije odbačene. Od tada je bio u kućnom pritvoru, zatvoren u ekvadorskoj ambasadi u Londonu sedam godina, a od 2019. držan u strogom zatvoru Belmarsh na jugoistoku Londona, dok je čekao odluku o izručenju.
– Svakog dana od 7. decembra 2010. bio je u nekom obliku pritvora – rekla je Stella Assange, koja je direktno bila dio njegova advokatskog tima, a koja se za njega udala u zatvoru Belmarsh 2022. godine.
Ako Visoki sud presudi da se izručenje može nastaviti, Assangeovi pravni putevi u Velikoj Britaniji su iscrpljeni, a njegovi advokati će se odmah obratiti Evropskom sudu za ljudska prava kako bi zatražili hitnu zabranu deportacije dok taj sud ne odredi da će saslušati sve strane o njegovom slučaju.
S druge strane, ako sudije odbiju zahtjeve SAD-a za izručenjem, tada će on moći uložiti žalbu na svoj slučaj izručenja po tri osnove, a to bi moglo doći na dnevni red tek sljedeće godine.
Također je moguće da sudije odluče da se na saslušanju u ponedjeljak treba razmotriti ne samo može li se žaliti, već i što bi mogao biti sadržaj te žalbe. Presude li u njegovu korist u takvim okolnostima, mogao bi biti pušten na slobodu.
Stella Assange se obavezala da će se bez obzira na ishod nastaviti boriti za njegovu slobodu. Ako bude oslobođen, ona ga planira pratiti u Australiju ili gdje god je na sigurnom. Ako bude izručen, rekla je da su svi psihijatrijski nalazi predstavljeni na sudu zaključili da je Assange u vrlo ozbiljnom riziku od samoubistva.
– Živimo iz dana u dan, iz sedmice u sedmicu, od odluke do odluke. To je način na koji živimo već godinama – rekla je za Reuters.
– Ovo jednostavno nije način na koji se živi, previše je okrutno. I ne, ne mogu se pripremiti za njegovo izručenje, kako bih i mogla? Ali ako bude izručen, tada ću uraditi sve što mogu, a naša porodica će se boriti za to dok ne bude slobodan – obećaje Stella Assange.
Izvor: Fena
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.