U 2 040 skloništa, s koliko ih raspolaže, Hrvatska može smjestiti manje od deset posto svog stanovništva, otkriva izvješće Državnog ureda za reviziju o upravljanju i korištenju skloništa za građane.
Ta skloništa imaju kapacitet za 368.000 građana što je 9, 5 posto stanovništva prema popisu iz 2021. godine, stoji u Izvješću.
Više od tri četvrtine skloništa, njih 1 637, nalazi se u 14 najvećih gradova, a najviše ih je u Zagrebu i u njih se može smjestiti 168.000 stanovnika glavnog grada.
Gradovi obuhvaćeni revizijom upravljaju s 476 skloništa, od čega ih je 170 dano na korištenje, piše Hina.
Kao primjer dobre prakse, Revizija je navela Finsku, koja uz Švicarsku, ima najviše izgrađenih skloništa u Europi. Njena javna skloništa mogu prihvatiti više od 4,5 milijuna građana od ukupno 5,6 milijuna, a prema potrebi u njih se može smjestiti i cjelokupno stanovništvo. Finski zakoni, pak, kažu da svaka građevina veća od 1 000 četvornih metara mora imati sklonište.
Hrvatska je, otkriva Izvješće, miljama daleko od finskog standarda, ona ne zna broj, ni stanje svojih skloništa, njeni zakoni ne definiraju što se misli pod javnim skloništem. Još koncem 1998. općinama i gradovima ukinuta je obveza gradnje javnih skloništa, a kasnije i obveza investitorima da pri gradnji stambenih i poslovnih zgrada, grade i skloništa. Još kasnije, investitorima koji iz određenih razloga nisu bili obvezni graditi sklonište, ukinuta je i obveza da na to ime plate doprinos za njegovu izgradnju.
Revizija je utvrdila i da je Zakon o sustavu civilne zaštite, koji je na snagu stupio 2015., propisao da općine i gradovi preuzimaju upravljanje i održavanje javnih skloništa na svom području, no nije utvrdio što se podrazumijeva pod javnim skloništem.
Prema prikupljenim podacima iz rujna 2023., Hrvatska ima 2 040 skloništa za građane, s kapacitetom za 367 965 osoba što je 9,5 posto od ukupnog stanovništva prema popisu iz 2021. godine.
Ta se skloništa nalaze u 100 gradova i općina, 2007 ih je u 77 gradova, a 33 skloništa su na području 23 općine.
Uzme li se u obzir da Hrvatska ima 428 općina i 127 gradova, proistječe da 405 općina i 50 gradova, nemaju skloništa.
Najveći broj skloništa za građane je u Zagrebu, njih 1.055, što je 51,7 posto ukupnih skloništa u Hrvatskoj.
Nakon detaljne analize stanja i upravljanja skloništima, Revizija je ocijenila da od 14 najvećih gradova njih sedam djelomično učinkovito upravlja i koristi skloništa za građane, a drugih sedam to radi učinkovito, ali nužna su im određena poboljšanja.
Revizija je u upravljanju i korištenju skloništa utvrdila niz propusta i nepravilnosti, pa je izdala 158 naloga i preporuka za njihovo uklanjanje. Uz ostalo, preporučila je detaljni pregled i kontrolu javnih skloništa u vlasništvu i suvlasništvu gradova, ažuriranje evidencije skloništa, objavu informacija o njima na mrežnim stranicama gradova, kao i o aktivnostima za zaštitu i spašavanje građana u slučajevima velikih nesreća i katastrofa te u otklanjanju posljedica terorizma i ratnih razaranja.
Izvor: FENA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.