Hrvatska je u drugom tromjesečju zabilježila najveći rast nominalnih troškova rada po satu među zemljama EU-a, više nego trostruko snažniji od europskog prosjeka, pokazalo je u ponedjeljak izvješće Eurostata.
U eurozoni je nominalni trošak rada po satu u drugom tromjesečju uvećan za 4,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, pokazuju kalendarski prilagođeni podaci Eurostata. U prva tri ovogodišnja mjeseca bio je veći za pet posto, prema revidiranom podatku.
Na razini EU-a porastao je u razdoblju od travnja do lipnja za 5,2 posto, nakon 5,5-postotnog rasta u prethodna tri mjeseca, potvrdio je statistički ured.
Trošak plaća u eurozoni uvećan je u proljetnom tromjesečju za 4,5 posto, a trošak doprinosa za 5,2 posto.
U EU je trošak plaća porastao za 5,1 posto, a trošak doprinosa za 5,4 posto, pokazuju tablice statističkog ureda.
Najviše je i u eurozoni i u EU porastao ukupan trošak rada u građevinskom sektoru, za 5,3 odnosno za 5,8 posto. Slijedi industrija s rastom troška rada za 4,8 posto u zoni primjene zajedničke europske valute i za 5,3 posto na razini Unije. Na trećem je mjestu uslužni sektor s povećanjem za 4,5 odnosno za 4,9 posto.
Dvoznamenkasta sedmorka
Najviše su u drugom tromjesečju porasli nominalni troškovi plaća i doprinosa u Hrvatskoj, za 17,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine. U prvom tromjesečju uvećani su, prema revidiranom podatku, za 15,8 posto.
Nominalni troškovi plaća bili su u drugom tromjesečju viši za 17,6 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, a troškovi doprinosa za 17,8 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Uz bok Hrvatskoj smjestila se Bugarska s rastom ukupnog troška rada od 15,4 posto, a blizu je i Rumunjska gdje je uvećan za 15 posto. Dvoznamenkaste stope rasta bilježile su i Mađarska i Poljska, od 13,2 odnosno 13 posto, te Latvija i Litva od oko 11 posto, pokazuju Eurostatovi podaci.
Najblaže su pak porasli troškovi rada u Belgiji i Finskoj, za 2,6 odnosno za 2,1 posto.
Foto: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.