Londonski institut za kvalitet života svake godine objavljuje listu na kojoj se rangiraju gradovi na osnovu sreće građana.
Unutar ovih entiteta dalje su podijeljene 24 potkategorije koje obuhvataju dostupnost zelenih površina, obrazovni sistem, prevoz i pristup kulturnim sadržajima.
Za kreiranje rangiranja ne uzimaju se samo osnovni podaci, već se intervjuišu i stanovnici, a oko 1.650 gradova širom svijeta se prijavilo na takmičenje.
Nedavno objavljena rang lista najsrećnijih gradova na svijetu sadrži 250 imena gradova, a oni su podijeljeni u tri grupe, prema “medalji” koju su osvojili na osnovu broja bodova: zlato (od 1. do 37. mjesta.), srebro (od 38. mjesta do 100. mjesta) i bronze (101 do 250).
Ove godine titula najsrećnijeg grada na svijetu pripala je Arhusu, drugom po veličini gradu u Danskoj, koji se nalazi na istočnoj obali poluostrva Jutland, zapadno od Kopenhagena.
Ovaj grad poznat je po živahnoj gastronomskoj sceni i kulturnom životu, a briga o životnoj sredini donijela mu je visoke ocjene, piše Punkufer.hr, a prenosi RTCG.
Za Arhusom slijede Cirih i Berlin, a 19 od 20 najsrećnijih gradova su evropski. Dominira Skandinavija, pojavljuju se (ponovo) Danska, Island, Holandija, Švajcarska i Njemačka, a jedini neevropski grad u prvih 20 je Mineapolis u SAD.
Gradovi koji su nam najbliži u zlatnoj kategoriji su Beč i Insbruk, Ljubljana je srebrna na 84. mjestu. Beograd je na 238, a Sarajevo na 240. mjestu na rang listi najsrećnijih gradova. Hrvatska se na rang listi pojavljuje samo u bronzanoj kategoriji.
Teško je nedvosmisleno odrediti grad u kojem je najbolje živjeti. Lokacija, infrastruktura, politika grada, saobraćaj, dostupnost sadržaja… šta god da “izmjerimo” kao pokazatelj kvaliteta života u gradu ne znači istovremeno da su stanovnici tog grada srećni.
Zato Londonski institut za kvalitet života svake godine donosi listu gradova koji su rangirani na osnovu sreće svojih građana.
Institut je identifikovao pet kategorija koje imaju najdirektniji uticaj na sreću, a to su stanovnici, upravljanje, životna sredina, ekonomija i mobilnost.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.