Energija je zarazna, a posebno smijeh. Kada neko u prostoriji počne da se smije, često je samo pitanje vremena kada će mu se svi pridružiti, čak i bez očiglednog razloga.
Smijeh nije samo prijatan trenutak – on ima duboke biološke, psihološke i socijalne korjene.
Ova “zaraznost” smijeha toliko je fascinirala istraživače da su proveli decenije proučavajući zašto se smijeh prenosi, zašto ga ne možemo zaustaviti i kako on utiče na društvenu povezanost i zdravlje.
Biološki korijeni
Naš mozak sadrži specifične neurone, takozvane “ogledalne neurone”, koji nam omogućavaju da oponašamo emocije i akcije drugih.
Kada vidimo nekoga kako se smije, naš mozak refleksno “ogleda” tu emociju i reaguje kao da smo mi sami u tom emotivnom stanju.
Ovo je evolutivna osobina koja pomaže ljudima da se povežu i prepoznaju emocije drugih, piše Psichology Today, prenosi Politika.
Kada neko započne smijeh, naš mozak odmah reaguje kako bismo osjetili istu emociju, što nam olakšava povezivanje s ljudima i lakše razumijemo njihove reakcije. Štaviše, tokom smijeha se luče hormoni sreće, dopamin, endorfini i oksitocin. Dopamin i endorfini doprinose osjećaju zadovoljstva i opuštanja, dok oksitocin podstiče povezivanje među ljudima, što je razlog zašto se često osećamo prisnije s osobama sa kojima djelimo smijeh. Lučenje ovih hormona stvara „pozitivnu povratnu spregu“ – što više smeha, više hormona, a što više hormona, veća je vjerovatnoća da ćemo se smijati.
Smijeh je mnogo više od običnog izraza zabave ili veselja. Ovaj fenomen djeluje poput društvenog ljepka koji nas povezuje s ljudima u našoj okolini, čak i sa potpunim strancima.
Istraživanja su pokazala da ljudi osjećaju veće emocionalno zadovoljstvo kada se smiju zajedno, nego kada se smiju sami. Sociolozi i psiholozi vjeruju da je ovaj mehanizam nastao kao način za održavanje grupne povezanosti i zajedničke socijalne dinamike.
Ova “zarazna energija” postaje očigledna u grupama, kada neko počne da se smije ili pokazuje sreću. Ostali, iako možda nisu u potpunosti svjesni razloga za smjeh, osjećaju potrebu da se pridruže.
Čak su i studije pokazale da je dovoljno da čujemo sam zvuk smijeha, pa da to izazove osmjeh, pa čak i pravi smijeh, kod onih koji su samo posmatrači. Ovaj efekat je toliko jak da postoji i kod djece – bebe su sklone smijanju kada vide druge bebe ili odrasle kako se smiju, što je dokaz da je smijeh djelimično urođena reakcija.
Primer “zaraznosti” smijeha vidimo, na primjer, u bioskopu, kada se tokom gledanja komedije, često smijemo više nego kada tu istu komediju gledamo kod kuće. Grupa ima ogroman uticaj na naše emocionalne reakcije, jer smo skloni da se prilagodimo energiji drugih ljudi. Ovaj fenomen je iskorišćen i u produkciji televizijskih emisija, gdje je smijeh publike unapred snimljen i dodat kao “pozadina”, što automatski podstiče gledaoce da se smiju zajedno sa snimljenim smijehom.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.