Građani Sjedinjenih Američkih Država danas izlaze na, po mnogima, navažnije izbore od Drugog svjetskog rata naovamo, a biraju između kandidatkinje vladajućih demokrata Kamale Haris i bivšeg šefa države, republikanca Donalda Trampa.
Prva biračka mjesta otvaraju se u 5 sati ujutro u saveznoj državi Vermont, na istočnoj obali SAD, odnosno u podne po centralnoevropskom vremenu.
Današnji izbori su, prema brojnim anketama koje prednost daju jednom ili drugom kandidatu, takođe i među najneizvjesnijim. Njihov ishod mogao bi imati posljedice po američku demokratiju, ali i čitav svijet.
Rezultati najnovijih istraživanja javnog mnjenja pokazuju da su kandidati gotovo izjednačeni.
Dan uoči izbora u duboko podijeljenoj zemlji, čemu je doprinijela Trampova polarizujuća retorika, mnogo je otvorenih pitanja – koliko će birača izaći na birališta, kada će biti poznat pobjednik izbora, da li će neka od strana osporavati rezultate, da li će biti postizbornog političkog nasilja i nereda.
Sutra, 06. novembra, u 20 sati na BHRT-u možete pogledati specijalno izdanje vanjskopolitičkog magazina Global posvećeno američkim predsjedničkim izborima.
Izbore odlučuju elektorski glasovi
Glasači se ne opredjeljuju direktno za Haris (60) ili za Trampa (78), već biraju elektore, demokrate ili republikance, koji u decembru formalno biraju predsjednika (elektorski koledž). Taj čin je formalnost, zato što elektori u decembru gotovo bez izuzetka glasaju za kandidata koga su predstavljali na izborima – ove godine za Haris ili Trampa. Zbog toga je pobjednik izbora poznat čim se prebroje glasovi.
Na predsjedničkim izborima u SAD ne pobjeđuje nužno kandidat sa najviše glasova na nivou cijele zemlje, već onaj koji “skupi” najmanje 270 od ukupno 538 elektora.
U svakoj od 50 saveznih država bira se onoliko elektora koliko ona ima članova u Kongresu SAD, dok Distrikt Kolumbija (glavni grad Vašington) daje tri člana elektorskog koledža. Kandidat koji pobijedi u jednoj saveznoj državi dobija sve njene elektore, osim u Mejnu i Nebraski. Elektore Mejna i Nebraske kandidati mogu da podijele, zavisno od rezultata na nivou izbornih jedinica tih država.
Pobjednik je već sada poznat u 43 savezne države i Distriktu Kolumbija. Države u kojima je izvesna pobjeda Kamale Haris donose u zbiru 226 elektora, a one u kojima je trijumf Trampa neupitan 219.
U preostalih sedam “kolebljivih država” (swing states) ishod je u manjoj ili većoj mjeri neizvjestan. To su Pensilvanija (19 elektora), Mičigen (15), Viskonsin (10), Nevada (6), Džordžija (16), Sjeverna Karolina (16) i Arizona (11). Tih sedam saveznih država će biti u fokusu u izbornoj noći, a moguće i u danima poslije izbora.
Prema najnovijim anketama i današnjim kvotama vodećih kladionica, Tramp je favorit u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini. Tramp je u blagoj prednosti u Nevadi, a Kamala Haris u Mičigenu i Viskonsinu, dok su u Pensilvaniji potpuno izjednačeni.
Ako pobijedi u Arizoni, Džordžiji i Sjevernoj Karolini, Trampu je za povratak u Bijelu kuću potrebno da osvoji samo jednu od tri ključne države Srednjeg Zapada (Pensilvanija, Mičigen, Viskonsin). Da bi postala predsjednica, Haris mora da pobijedi i u Pensilvaniji i u Mičigenu i u Viskonsinu, ako ne napravi iznenađenje u nekoj od preostalih “kolebljivih država”.
Pensilvanija, Mičigen i Viskonsin, tri države iz “pojasa rđe”, koji je taj neformalni naziv dobio zbog propadanja nekada moćnog industrijskog sektora poslije 1980. godine, imale su presudan uticaj na ishod izbora i 2016. i 2020. godine.
Tramp je 2016. postao predsjednik prije svega zahvaljujući pobjedi u te tri tradicionalno demokratske države. U sve tri je tadašnju kandidatkinju demokrata Hilari Klinton pobijedio sa manje od jedan odsto razlike – 0,23 odsto u Mičigenu, 0,72 odsto u Pensilvaniji i 0,77 odsto u Viskonsinu. Na izborima 2020. godine, demokrata Džozef Bajden je pobijedio Trampa jer je uspio da osvoji i Viskonsin (sa 0,6 odsto razlike) i Pensilvaniju (1,2 odsto) i Mičigen (2,8 odsto).
Ako ni Haris ni Tramp ne osvoje 270 elektora, predsjednika SAD biraće Predstavnički dom Kongresa SAD, što se nije dogodilo od 1824. godine. Takva situacija je samo teoretski moguća – ako bi i Haris i Tramp imali po 269 elektora, ali izvjesno je da se to neće desiti.
Protivnici instituta elektorskog koledža kao njegovu najveću manu ističu mogućnost da izbore izgubi predsjednički kandidat koji osvoji više glasova na nivou cijele zemlje. To se dogodilo pet puta, tri puta u 19. vijeku (1824, 1876. i 1888. godine) i na izborima 2000. i 2016. godine.
Moguće je da će se to ponovo dogoditi ove godine, u slučaju da Tramp pobijedi, pošto je gotovo izvjesno da će Haris imati više glasova na nivou cijele zemlje.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.