Bosna i Hercegovina spada u zemlje sa najzagađenijim vazduhom na svijetu, a taj problem svake godine uzrokuje smrt najmanje 3.300 ljudi, pokazuju podaci Svjetske banke i Svjetske zdravstvene organizacije.
Za borbu protiv alarmantne zagađenosti vazduha Svjetska banka je prošle godine odobrila Bosni i Hercegovini zajam od 50 miliona dolara, podsećaju mediji.
Po podacima Unicefa, 20 odsto djece u Bosni i Hercegovini pati od respiratornih problema zbog lošeg kvaliteta vazduha – od astme do hroničnih respiratornih bolesti u školskom uzrastu, od sedme do 10. godine.
Izloženost visokim koncentracijama čestica PM2.5 u prvim godinama života može da uspori razvoj pluća i da dovede do njihovog smanjenog kapaciteta.
Po podacima Svjetske zdravstvene organizacije i specijalizovanog portala Ervižual (AirVisual), u glavnom gradu Sarajevu je 2022. godine bilo više od 120 dana sa prekoračenim preporučenim graničnim vrijednostima čestica PM2.5, a zimi je koncentracija tih čestica često i deset puta veća od dozvoljene.
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da zagađen vazduh smanjuje životni vijek djece u Bosni i Hercegovini za jednu do dvije godine, ako su mu dugotrajno izložena.
U svijetu je u odnosu na broj stanovnika BiH treća zemlja po smrtnosti zbog zagađenja vazduha, iza Indije i Bangladeša.
Centri zagađenosti su Tuzla, Zenica i Sarajevo zbog zastarjelih industrijskih pogona i intenzivnog korišćenja uglja za grijanje.
Tuzlanska termoelektrana emituje više od 50.000 tona sumpor-dioksida godišnje, što je više od emisije svih termoelektrana u zemljama EU zajedno.
Zagađen vazduh dovodi i do kardiovaskularnih bolesti, problema u neurološkom razvoju i do povećanog rizika od karcinoma.
Ako Bosna i Herecgovina ne preduzme hitne mjere, predviđa se da će do 2030. godine broj smrti zbog zagađenog vazduha porasti na 4.000 godišnje.
Razvoj bolesti zbog zagađenosti vazduha može da se spriječi smanjenjem upotrebe uglja za grijanje u domaćinstvima, povećanjem zelenih površina u urbanim sredinama, poboljšanjem javnog prevoza i prelaskom na čiste izvore energije, kao i filtracijom vazduha u školama i vrtićima.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.