Despića kuća u Sarajevu, staro zdanje na obali Miljacke, ostavila je dubok trag u kulturi glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Kuća se nalazi u starom dijelu Sarajeva, nedaleko od Baščaršije, prekoputa Latinske ćuprije, koja spaja obale rijeke Miljacke.
Taj dio grada nekad se zvao Latinluk, katolička četvrt u Sarajevu, “latinska mahala” u koju su uglavnom doselili hrvatski kolonisti iz Dubrovnika, trgovci i majstori.
Pretvorena u muzej, kuća svjedoči o životu sarajevske pravoslavne porodice Despić tokom 19. i velikog dijela 20. vijeka. Objekat i svi sačuvani artefakti u njemu sublimiraju istočnjački i zapadnjački način življenja u Sarajevu na razmeđu dvije epohe.
Istorijat porodice Despić počinje dolaskom Riste Sljepčevića u Sarajevo iz istočne Hercegovine. Tu je oženio Sarajku Despu i s njom je dobio djecu. Po Despinim sinovima kasnije se “rodilo” i prezime Despić.
Hadži Makso Despić, haznadar za vrijeme osmanske uprave i gradski vijećnik za vrijeme austrougarske vlasti, najmarkantnija je ličnost porodice.
– Dva stila u kulturi stanovanja –
Despića kuća, depandans Muzeja Sarajeva, objekat je iz 17. vijeka, a građen je u nekoliko faza u tri različita perioda.
Posjeta ovom mjestu prilika je za upoznavanje s djelićem istorije grada, sa svim njegovim složenostima i bogatom kulturnom baštinom.
Tragovi orijentalnog i srednjeevropskog stila u kulturi stanovanja Despića kući daju jedinstven šarm i vrijednost.
“Despića kuća je karakteristična zato što u sebi sublimira Istok i Zapad, isto kao i Sarajevo – orijent i okcident”, kazala je Indira Kučuk – Sorguč, direktorica JU Muzej Sarajeva.
Kuća pokazuje da se “u Sarajevu uvijek baštinio kozmopolitizam i multikulturalizam i da su ljudi uvijek živjeli kao dobre komšije”, dodaje Kučuk-Sorguč.
– Prvo pozorište –
U prizemlju kuće sačuvani su detalji, namještaj i stil, koji nosi orijentalne karakteristike.
“Velika soba” ili “Pozorišna soba” dograđena je početkom 19. stoljeća. Poseban značaj im jer su se u njoj održavale pozorišne predstave, kada su polovinom 19. stoljeća braća Makso i Mićo Despić osnovali amatersko pozorište. Bilo je to prvo pozorište u BiH.
Predstave su održavane sve do 1878, više od četiri desetljeća prije nego što je u Sarajevu otvoreno Narodno pozorište, najveća pozorišna kuća u Bosni i Hercegovini.
U “Pozorišnoj sobi” drvena tavanica je bogato oslikana, a pored namještaja nalazi se rodoslov, kao i portreti nekih članova porodice.
Na izlazu iz sobe uokviren je testament Makse Despića sa detaljnim instrukcijama kako da se postupi u određenim aspektima i koji običaji da se promijene ili izostave.
Nasuprot glavnom ulazu su vrata koja vode u manju prostoriju. Pretpostavlja se da je služila kao garderoba za goste i kao pripremni prostor za glumce amatere.
Srce prelijepe kuće Despića je hadži Maksina soba za rad i odmor – “Kubelija” u kojoj se susreću orijentalni i srednjeevropski stil.
“Kubelija” je na gornjem spratu i čini cjelinu sa “Babinom sobom” u prizemlju, s kojom je povezana drvenim stepenicama skrivenim iza musandre.
U sobi se nalaze sećija, musandra, sehara, peć s lončićima. Pored njih, venecijansko ogledalo, komoda ukrašena intarzijom, sat engleske proizvodnje, luster od sedefa i brušenog stakla utjelovljuju duh prošlih vremena.
– Neprocjenjiva zaostavština –
Porodica Despić je iselila u Belgiju 1967, a kuću je poklonila Gradu Sarajevu, sa željom da u njoj bude otvoren muzej. Porodica je gradu poklonila još jedan obližnji objekat, koji danas čini dio Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti.
Muzej Sarajeva ima oko 600 predmeta koji su pripadali porodici Despić, a vrijednost ove zaostavštine je neprocjenjiva za proučavanje kulturne historije grada i cijele države.
Despića kuća je proglašena nacionalnim spomenikom, kao istorijska građa, 2005. godine.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.