Nizozemska je zemlja u kojoj je najbolje biti dijete na osnovu mjera mentalnog blagostanja, fizičkog zdravlja i vještina, otkrilo je istraživanje koje je nedavno objavila UN organizacija za djecu (UNICEF).
Na drugom mjestu je Danska, Francuska je zauzela treće mjesto, a slijede je Portugal i Irska, navodi se u izvještaju UNICEF-a u kojem su upoređeni podaci iz 43 zemlje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i EU.
A kako to u praksi izgleda kada su u pitanju Nizozemska i odgajanje djece?
O tome je na svom blogu “Turning Dutch” govorila Amanda van Muligen, koja se iz Velike Britanije u Nizozemsku preselila prije 25 godina.
Kako kaže, smatra se srećnicom što odgaja djecu u Nizozemskoj.
Djeca u Nizozemskoj uglavnom postižu dobre rezultate u istraživanjima o sreći, a ovo UNICEF-ovo istraživanje je samo još jedan dokaz.
“Nije slučajno što Nizozemci blistaju u izvještajima poput ovog Ujedinjenih nacija. Iz onoga što vidim oko sebe, Nizozemci svjesno rade na tome da odgajaju srećnu, zdravu i samostalnu djecu i ja se zaista smatram srećnom što odgajam troje djece ovdje”, rekla je ona i navela razloge za to.
U školama u Nizozemskoj dopuštaju djeci da budu djeca
Djeci u Nizozemskoj dopušta se da se fokusiraju na ono što najbolje rade – igraju se. Daje im se obilje vremena za tu važnu aktivnost – igru.
“Iako većina nizozemske djece počinje sa školom sa četiri godine (zakonski je obavezna tek od pete), igra ostaje glavna tema nadalje. Uče kroz igru (spelenderwijs leren), a tek u trećem razredu (kada imaju šest ili sedam godina) od njih se očekuje da formalno počnu da čitaju i pišu”, navodi Amanda.
Temelji se postavljaju u ranijim razredima, ali bez velikih očekivanja. Do trenutka kada dođu u treći razred, većina djece je već kroz igru savladala osnove čitanja i pisanja – bez pritiska.
“Moje iskustvo je da se u prvom i drugom razredu naše male nizozemske škole fokus stavlja na to da djeca nauče da rade samostalno, da razviju društvenu svijest, da nauče da sarađuju u grupi i brinu jedni o drugima. Uče da postoje pravila i granice i van kuće – ali na bezbjedan, razigran način, pun poštovanja”, ističe Amanda.
Njen četvorogodišnjak ima dnevne i nedjeljne zadatke, poput slikanja jesenjeg drveta prstima ili pravljenja kućice od kockica.
“Ponosno mi govori koliko je naporno radio i da je završio sve zadatke – a zapravo je proveo nedjelju dana igrajući se, stvarajući… i učeći”, kaže ona i dodaje da budućnost djece nije određena sa četiri godine.
Amanda pojašnjava da će njena djeca zaista početi da dobijaju domaće zadatke tek kada pređu u srednju školu.
“Da, najstariji sin ponekad treba da vježba tablicu množenja kod kuće, ali sati i sati matematike i jezika poslije škole? Ne, apsolutno ne”, kaže ona.
To znači da njena deca imaju vremena da rade ono što najbolje rade – igraju se. Što nas vodi do sljedećeg razloga, prenosi zadovoljna.rs.
Kultura boravka napolju
Nizozemci su narod koji voli da bude na otvorenom, a tako je i sa njihovom djecom. Ako ne voze bicikl, onda su na trotinetima, skejtovima ili rolerima. Zimi idu na sanjkanje ili klizanje.
“Djecu podstiču da se igraju na ulicama u stambenim naseljima (gdje su saobraćajni znakovi prilagođeni djeci i gdje je brzina kretanja vozila znatno ograničena). Moja djeca obožavaju da budu napolju, aktivna, bez obzira na vremenske uslove. To me podsjeća na moje djetinjstvo u Britaniji 1980-ih, kada smo se zabavljali na ulici koristeći samo maštu, možda loptu i bicikl”, kaže Amanda.
Društvo prilagođeno djeci
Amanda ističe da u njenom komšiluku ne moraju daleko da idu da bi naišli na još jedno dječje igralište ili park.
“Sva su mala, ali raznolika i brojna. Kad bismo htjeli, mogli bismo svaki dan posjetiti drugo igralište – pješke. Isto tako, mnogi restorani su prilagođeni djeci, a broj zabavnih parkova, zooloških vrtova i dječjih atrakcija širom Nizozemske je zadivljujući za ovako malu zemlju. Ima više nego dovoljno zabave za djecu svih uzrasta”, kaže Amanda.
Pomoć države počinje od rođenja djeteta
Porodica je važna i to se vidi i u državnoj politici. Postoje razne državne pomoći za porodice sa djecom – subvencije za brigu o djeci, kao i dječji dodatak.
Državno obrazovanje je besplatno. Nizozemski sistem brige o mladima je raznovrstan i u većini slučajeva besplatan, kaže ona.
“Sve počinje od rođenja uz pomoć ‘kraamzorg’ (postporođajna kućna njega), a nastavlja se kroz posjete ‘consultatiebureau’ (savjetovalištu za roditelje i djecu), što je jedinstvena usluga. Sistem nije savršen, ali kada god mi je trebala pomoć kao roditelju, dobila sam podršku. Iako sam strankinja sa malom porodičnom mrežom podrške, imam na koga da se oslonim – zahvaljujući nizozemskom sistemu brige o djeci. To bi mogao da bude i životni moto Nizozemaca kada je riječ o roditeljstvu”, navodi Amanda.
Izvor: Nezavisne
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.