Tisuće praznih sela u BiH, surove brojke se prizemljuju, a trend masovnog iseljavanja sve je izraženiji… naslovi su ili teze koje smo godinama mogli čitati i gledati u raznim medijima i čuti u izjavama brojnih analitičara. Sve te činjenice pozivale su na hitnu reakciju države, strategiju bar kada je poljoprivredna proizvodnja u pitanju.
Sela sve dostupnija
Još 2013., nakon popisa stanovništva u BiH i brojke od 500 potpuno praznih sela i 1500 sela s manje od 10 stanovnika, upalili su se svi alarmi. Tim se brojkama i danas barata jer konkretnih istraživanja nije bilo, iako ih neki mediji s vremena na vrijeme objavljuju. No, realnost je puno gora jer je od tada prošlo desetljeće, a odlazio je tko je god mogao. U međuvremenu je bilo i povrataka, no ono što je sigurno jest to da se u sela rijetki vraćaju, iako to zazivamo i pronalazimo primjere vikendaša koji dolaze obnavljati kuće, odmarati se ili ih iznajmljivati.
– Danas na selima nije ništa lošije nego u gradovima jer je sve jako dobro povezano, usluge su brze, struja i internet dostupni su posvuda, kao i pitka voda. Život na selu danas ima puno više prednosti za zdravlje ljudi nego u gradovima. Međutim, trajni povratci su rijetkost. Ljudi su u koroni počeli obnavljati stare kuće, ali je to i dalje spor proces, iako selo donosi brojne prednosti – priča nam sugovornik iz Hercegovine, koji je 2020. počeo obnavljati staru kuću. Priča nam i da bi masovniji povratak oživio poljoprivredu.
– Tko dođe i vikendom želi, osim kuće, imati nešto svoje, a proizvodnja hrane stvara novu vrijednost. Treba pričati o pozitivnim stranama sela i stvari će se mijenjati – ističe naš sugovornik.
Ovih dana televizija N1 radila je priču o praznim selima i odlasku ljudi iz poljoprivrede, navodeći ranije poznate brojke koje smo naveli u uvodu našega teksta, pozivajući se na podatke iz popisa stanovništva.
– Pusta sela sve su češća pojava u BiH. Polja i livade zarastaju u šume, dok mladi traže prilike negdje drugdje. Sela odumiru, a s njima i bh. poljoprivredna proizvodnja. I dok mladi bježe sa sela ne videći perspektivu u poljoprivredi, cijene voća i povrća drastično rastu. Proizvodi se manje, a i ono što je ove godine zasađeno odnosi suša. Ekstremne temperature, dugotrajne suše i promjenjivi klimatski obrasci sve više pogađaju bh. poljoprivredu – zemlja se iscrpljuje, prinosi padaju, a proizvodnja je neizvjesna – naveli su u uvodu, istaknuvši i razgovor s Jasminom Grahićem, prodekanom za nastavu na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu u Sarajevu.
– Ekstremne temperature dovele su do toga da su svi prirodni i tehnološki mehanizmi gotovo onemogućeni. Nismo jedina država pogođena ovim problemima, riječ je o globalnom izazovu. Ipak, neke zemlje uspijevaju ponuditi adekvatnije odgovore. Moramo se osloniti na ono što kažu znanost i struka. Sve su teži uvjeti za motiviranje ljudi da se bave poljoprivredom. Cijena proizvodnje izravno je povezana s radnom snagom, a nje definitivno nedostaje. Poljoprivrednici su sve stariji, a mladi ih rijetko odlučuju zamijeniti – istaknuo je ovaj stručnjak.
Naglasio je i još jednu bitnu stvar.
– Ljudi znaju da je lijepo proizvesti hranu na svojoj zemlji, ali s druge strane, prisutna je težnja lakšem, ugodnijem životu – kazao je, a u tome možda i leži odgovor na pitanje zašto stojimo znatno lošije od razvijenih zemalja. Tko je prolazio kroz Njemačku, Italiju i Francusku i gledao poljoprivredna zemljišta, vidio je da ni jedan pedalj zemlje nije zarastao, dok je u BiH obrnuto.
Nada ipak postoji
Često možemo čuti kako se ne isplati ništa sijati i saditi jer se sve može kupiti, a kad dođe do kupnje, nastaju problemi – ogorčenost zbog previsokih cijena, ljutnja zbog malo domaćeg, a previše uvoznog – uglavnom sve negativno. Ono što ipak daje nadu u bolje sutra je podatak da broj registriranih poljoprivrednih proizvođača u BiH raste.
– To pokazuje da interes postoji, ali država mora hitno poraditi na stvaranju boljih uvjeta i osiguravanju konkretne podrške proizvođačima. Bez toga poljoprivreda će postati još nesigurnija, a posljedice će osjetiti svi – kazao je Grahić. Vremena su izazovna, a proizvodnja hrane je ono što su razvijene zemlje postavile kao prioritet, trebala bi ih i BiH slijediti.
Izvor: Večernji.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.