Građani Crne Gore suočavaju se s inflacijom koja je u lipnju dostigla 4,2 posto i iako, nominalno ima viši standard od Srbije, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Albanije, sve teže pokrivaju osnovne životne troškove.
Građani pozivaju Vladu da ponovno uvede mjere kontrole cijena, obustavljene u travnju jer cijene hrane i usluga rastu iz mjeseca u mjesec.
Prema podacima Uprave za statistiku Crne Gore (Monstata), najviše su poskupjeli voće, žitarice, mlijeko, sir, jaja, a potrošačka košarica za četveročlanu obitelj dosegnula je 2.010 eura – od čega se 630 eura odnosi na hranu.
Akcija limitiranih cijena koja je ranije obuhvaćala 135 prehrambenih proizvoda, i artikala za osobnu i kućnu higijenu, kratkoročno je ublažila pritisak, ali je ukinuta u svibnju.
Ovakav potez dao je rezultate i kratkoročno smanjio troškove, smatraju iz Unije slobodnih sindikata Crne Gore.
Ipak, poručuju, problem visokih cijena ne može se riješiti isključivo ovakvim mjerama.
“Riječ je prije svega o pohlepi trgovaca, distributera, preprodavaca, pa čak i domaćih proizvođača. Oni su nerealno visoko podigli cijene svojih proizvoda i usluga, koristeći smanjen nadzor i činjenicu da potrošači moraju da kupuju osnovne artikle bez obzira na cijenu”, objašnjava ekonomski analitičar Predrag Zečević za Portal Radioteleviziju Crne Gore.
Govoreći o poređenju s regijom, on navodi da je životni standard u Crnoj Gori viši nego u Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, a naročito u odnosu na Kosovo i Albaniju.
“To je posljedica programa Europa sad, koji je povećao plaće i donekle ublažio udar inflacije. Posebno je značajno da je Crna Gora u bivšoj Jugoslaviji imala niži standard u odnosu na Srbiju i BiH, a danas ih je prestigla“, naglašava on.
Ekonomski analitičar Vasilije Kostić suglasan je da nominalno Crna Gora trenutno stoji bolje od većine zemalja regije (izuzev Hrvatske i Slovenije), jer je prosječna plaća viša nego na primjer u Srbiji. Ali, suštinsko pitanje je kupovna moć – koliko za taj novac može da se kupi.?
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.