U vezi sa aktuelnom ekstremnom zluporabom djece i kršenja njihovih prava na području Tuzlanskog kantona/županije, Ombudsmani Bosne i Hercegovine Nives Jukić, dr. Nevenko Vranješ i dr. Jasminka Džumhur ukazuju na važnost jasnog terminološkog određenja i korištenja u medijima radnje nasilja u konkretnom slučaju, budući da informacije upućuju na to da se radi o trgovini djecom u svrhu seksualne eksploatacije te da uporaba termina žrtve navođenja na prostituciju nije primjereno, imajući u vidu odredbe Kaznenon zakona FederacijeBiH, osobito propisane kazne.
Ombudsmani BiH podsjećaju da je Kaznenim zakonom Federacije BiH u članku 210 propisano kazneno djelo navođenje na prostituciju, pri čemu je osnovno obilježje djela korištenje, navođenje, poticanje ili namamljivanje drugog na pružanje seksualnih usluga ili na drugi način omogućavanje njegove predaje drugome radi pružanja seksualnih usluga, s ciljem stjecanja zarade ili druge koristi. Za ovo kazneno djelo predviđena je kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina. Istodobno, člankom 210a Kaznenog zakona Federacije BiH propisano je kazneno djelo trgovine ljudima koje definira faktor korištenja sile, prijetnje ili drugog oblika prisile, otmice, prevare ili obmane, zlouporabe vlasti ili utjecaja ili položaja bespomoćnosti, izvršavanjem radnji davanja ili primanja isplate ili drugih koristi vrbovanja, prijevoza, predaje, skrivanja ili priminja osobe u svrhu njezina iskorištavanja. Propisana je kazna zatvora od najmanje pet godina, a u slučaju da su navedene radnje izvršene prema osobi koja nije navršila 18 godina, izvršitelj će biti kažnjen kaznom zatvora od najmanje 10 godina. Kako se u konkretnom slučaju radi o djeci, nužno je, sukladno odredbi člankaa 210a stavka 2. Koristiti termin žrtve trgovine ljudima.
Slučajevi počinjenja kaznenih djela nad djecom pokazuju da je neophodno strožije kažnjavanje počinitelja ovih kaznenih djela. Potrebno je osigurati da nadležna tijela, uključujući i pravosuđe, imaju senzibiliziran pristup djeci žrtvama seksualnog nasilja, koordiniran i učinkovit odgovor na nasilje koje je dijete doživjelo, te da poduzmu sve neophodne radnje kako bi se djetetu pružila podrška i pomoć, uključujući liječničku procjenu i liječenje u sigurnom okruženju, a sve kako bi se izbjegla ponovna viktimizacija djeteta tijekom istrage i sudskog postupka. Ombudsmani posebno naglašavaju da djeca koja su žrtve trgovine ljudima i žrtve seksualne eksploatacije, imaju pravo na potpunu zaštitu svojih osobnih podataka, statusa i informacija o njihovom slučaju. Neprimjereno izvještavanje u medijima, objavljivanje bilo kakvih detalja koji otkrivaju njihov identitet ili javno iznošenje detalja o počinjenju zločina nad njima, što razotkriva njihovu intimu, krši svaki vid prava na privatnost i dodatno ih izlaže traumatičnim posljedicama.2 Svjesni činjenice da djeca iz socijalno i ekonomsko ugroženih obitelji, djeca bez roditeljske skrbi, posebno ukoliko su smještena u ustanove, izložena su većem stupnju društvene isključenosti i zlouporabe, opredjelila je Ombudsmane BiH da u 2023. godini sačine Specijalno izvješće o smještaju djece bez roditeljske skrbi s posebnim fokusom na ustanove.
U Izvješću je konstatirano da Bosna i Hercegovina nije postigla dovoljnu razinu zaštite djece od seksualnog nasilja, te je nadležnim tijelima ukazano na potrebu donošenja politika i smjernica kako bi se djeca zaštitila od svake vrste nasilja, posebno od seksualnog nasilja. Nadležna tijela pozvana su da osiguraju učinkovit mehanizam za periodično preispitivanje smještaja djece u ustanove i u udomiteljske obitelji, provjere kvalitete i sigurnosti smještaja, te razmotre svaku mogućost da osiguraju učinkovite mehanizme za prijavljivanje, praćenje i rješavanje
neprimjerenog postupanja prema djeci u ustanovama. Nažalost, djeca snose posljedice nepostupanja nadležnih tijela vlasti u skladu s upućenim preporukama, što potvrđuje i konkretan slučaj iz Tuzle.
Konkretni slučaj, kao i pritužbe zabilježene u Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH ukazuju na to da je bez odgode potrebno preispitati način rada, učinkovitost i neovisnost uspostavljenih mehanizama za nadzor nad radom policijskih službenika, kao i ustanova socijalne zaštite. Ombudsmani su otvorili predmet po službenoj dužnosti, te će provesti istraživanje sukladno svojim nadležnostima. Pozivaju se sva nadležna tijela na suradnju s Institucijom ombudsmana za ljudska prava, s ciljem ostvarivanja najboljeg interesa djece, dobrobiti građana i društva u cjelini.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.