Udruženje BH Novinari predstavilo je danas istraživanje “Sigurnost novinarki u Bosni i Hercegovini” koje je pokazalo da je u periodu od 2021. do 2024. u BiH prijavljeno 129 napada i drugih sigurnosnih rizika za novinare i novinarke, od čega se 31 napad odnosi na novinarke, 47 napada na novinare, 33 napada na medijske kuće i organizacije i 21 napad koji se odnosi na grupe novinara i novinarki.
Ovi napadi odnose se isključivo na ugrožavanje sigurnosti novinara i novinarki koji se evidentirani u SafeJournalists bazi podataka te ne obuhvataju slučajeve sa elementima rodno zasnovanog nasilja i ugrožavanja profesionalnih i radnih prava, istaknuto je na današnjoj pres-konferenciji u Sarajevu.
Istraživanje je provedeno sa ciljem utvrđivanja postojećeg zakonskog okvira za zaštitu novinarki od profesionalog i rodno zasnovanog nasilja, analize dostupnih mjera zaštite i podrške novinarkama i njihove primjene u praksi, iskustava novinarki koje su doživjele nasilje, kao i donošenja preporuka za unapređenje sigurnosti novinarki u našoj državi.
Istraživačica na projektu i autorica izvještaja Lajla Zaimović Kurtović pojasnila je da je metodologija izvještaja obuhvatila desk istraživanje, analizu relevantnog zakonskog okvira u BiH i međunarodnih konvencija, analizu prakse institucija te prikupljanje podataka kroz fokus grupe i intervjue sa novinarima, urednicima, predstavnicima institucija, kao i nevladinim organizacijama i pravnim stručnjacima iz ove oblasti.
Autorica izvještaja istakla je da u BiH ne postoji institucionalni mehanizam koji bi mogao zaštititi novinarke od nasilja. To znači da BiH nema zakon koji bi zaštitio i pružio podršku žrtvama rodno zasnovanog nasilja koje nije porodično nasilje. Također, u BiH ne postoji zakon koji bi zaštitio novinare i novinarke na osnovu njihove profesije.
Prema njenim riječima, kada se nasilje dogodi i kada ga novinarke prijave, u prosjeku je potrebno oko dvije i po godine da nadležni organi obrade slučaj.
Kako je navela, novinarke smatraju da su izloženije nasilju od muških kolega upravo zato što su žene, a rizik dodatno raste u zavisnosti od faktora poput starosti, geografske lokacije ili bračnog statusa. Vrsta nasilja, dodala je, uglavnom ne zavisi od teme kojom se bave, iako je intenzitet napada pojačan kada izvještavaju o osjetljivim temama.
– Najčešći oblici nasilja kojima su izložene su verbalne i online prijetnje, ali pojedine novinarke doživjele su i fizičke napade te uništavanje imovine. Neki od rodno zasnovanih napada imaju i seksualne konotacije, uključujući prijetnje njihovoj djeci i članovima porodice – istakla je Zaimović Kurtović.
Dodala je da se novinarke najugroženije osjećaju od strane političara i osoba na pozicijama moći. Napomenula je da novinarke u potpunosti razumiju postojeće mehanizme zaštite i podrške u slučajevima napada, ali ih ne koriste zbog nepovjerenja u sistem, kao i zbog nespremnosti da budu percipirane kao žrtve.
– Istovremeno, svjesne su da njihova tišina onemogućava institucionalne promjene i da bi trebale početi prijavljivati nasilje, kako zbog sebe, tako i zbog svojih kolegica, kako bi im dale pozitivan primjer – kazala je.
Naglasila je da je potrebno kontinuirano raditi na podizanju svijesti o važnosti prijavljivanja svakog rodno zasnovanog, ali i bilo kojeg drugog napada na novinare i novinarke.
Zaimović Kurtović je ukazala i na činjenicu da većina medija u BiH nema interne protokole za postupanje u slučaju sigurnosnih incidenata te da su novinarke istakle da im je podrška matičnih redakcija važnija od postojećih mehanizama zaštite i podrške.
Istraživačica i autorica izvještaja navela je i ključne preporuke za medije, medijske organizacije i institucije.
Kako je kazala, medijske organizacije bi trebale provoditi kampanje na društvenim mrežama s ciljem podizanja svijesti među novinarkama o rizicima kojima su izložene te o načinima postupanja u slučaju incidenta. Također, medijske kuće i organizacije trebale bi aktivno zagovarati bolju zakonsku regulaciju online nasilja da bi se smanjio broj napada na novinarke.
– Medijske kuće trebale bi razviti rodno-zasnovane politike koje promovišu jednakost i jasno definišu mehanizme suprotstavljanja rodno-zasnovanoj diskriminaciji unutar redakcija. Istovremeno, medijske organizacije trebaju zagovarati bolju usklađenost domaćeg zakonodavstva s međunarodnim mehanizmima – istakla je.
Dodala je da je potrebno zagovarati pravne izmjene koje bi novinarima i novinarkama osigurale status osoba koje obavljaju posao od javnog interesa, čime bi im bila pružena i adekvatna zakonska zaštita.
Izvor: FENA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.