Budući da se već duže vrijeme u javnost plasiraju netačne i zlonamjerne informacije vezane za članicu STUDEN Holdinga, Rafineriju šećera STUDEN-AGRANA iz Brčkog, smatramo da je neophodno da upoznamo javnost sa sljedećim činjenicama.
STUDEN-AGRANA Rafinerija šećera direktno i indirektno zapošljava stotine radnika, dobavljača, autoprevoznika, Željeznice Federacije BiH, Željeznice Republike Srpske, te Luke Ploče i kao veliki izvoznik značajno doprinosi balansiranju trgovinskog debalansa Bosne i Hercegovine. Kroz greenfild investiciju u Rafineriju šećera koja je tehnološki najsavremenija tvornica je uloženo više od 100 milona BAM i time je BiH postala značajan regionalni igrač u proizvodnji šećera. U svijetu se daleko više šećera proizvodi rafinacijom iz sirovog tršćanog šećera, nego direktnom proizvodnjom iz šećerne repe.
U BiH postoji apsurdna vanjskotrgovinska politika da se na sirovinu, u ovom slučaju sirovi šećer, plaća carina od 10%, a na finalni proizvod, rafinisani bijeli šećer se nije plaćala, a i danas se ne plaća carina ukoliko je proizveden npr. u Hrvatskoj ili Srbiji. To znači da ako ne postoji kvota za bescarinski uvoz sirovog šećera, država BiH i budžet neće dobiti niti jednu konvertibilnu marku više nego sada, jer će se bosanskohercegovačko tržište snabdijevati prevashodno iz zemalja koje imaju viškove, a nemaju carinu na isporuku šećara u BiH. Time bi se i u ovom, vrlo bitnom segmentu prehrambene industrije Bosna i Hercegovina dovela u kolonijalni položaj.
Institut bescarinskih uvoznih kvota sa namjerom stvaranja ili održavanja proizvodne djelatnosti postoji u svim pravnim sistemima u EU, regiji, a i šire. U Bosni i Hercegovini osnov se ogleda u donošenju Zakona o carinskim tarifama u Parlamentarnoj skupštini BiH, koji je morao proći višestruku provjeru nadležnih komisija i biti potvrđen i u Domu Naroda i u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, kao i u odobrenim tarifnim kvotama u Carinskoj tarifi BIH, koju usvaja Vijeće Ministara BIH. Prema tome, niti jedna osoba u ovoj zemlji nema moć da donese takvu Odluku samostalno, već je potrebna većina koja podrazumijeva određeni broj glasova iz svakog konstitutivnog naroda, odnosno članova koji dolaze iz velikog broja stranaka, kroz jasno i strogo utvrđenu proceduru donošenja, kako bi se takav pravni akt usvojio.
Sistemski utemljen pravni okvir, a ne samovolja bilo kojeg pojedinca, stvara osnovu za bescarinsku uvoznu kvotu za sirovi šećer, a sve u najboljoj namjeri da se zaštiti i osnaži domaća proizvodnja, sa jasnom zadaćom da se onemogući dodatno kolonijalno iskorištavanje Bosne i Hercegovine. Takvo postupanje je bez posljedica po budžet, budući da se budžet ne može puniti carinom na rafinisani šećer, jer je izvjesno da bi se uvozio iz zemalja za čiji uvoz je carinska stopa 0%.
Ove osnovne ekonomske činjenice nisu ili ne žele biti shvaćene od strane određenih pojedinaca i lobija, te se plasiranjem nepotpunih i netačnih informacija u javnosti pokušava uništiti STUDEN-AGRANA kao značajan privredni subjekt naše države.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.