Prema Indeksu percepcije korupcije (CPI), Bosna i Hercegovina nalazi se među četiri najlošije pozicionirane države u Evropi sa ocjenom od 34 od mogućih 100 i u svijetu zauzima 109. mjesto, zajedno sa Alžirom, Nepalom i Indonezijom.
Neznatna promjena za jedan bod više, u odnosu na prošlu godinu, ne mijenja sliku višegodišnje stagnacije jer BiH i dalje ostaje na samom dnu Evrope gdje lošiji rezultat imaju samo Rusija, Bjelorusija i Srbija. Srbija je posljednjih godina doživjela značajan pad zbog posljedica korupcije po ljudske živote i suzbijanja građanskih sloboda, saopštio je Transparency International BiH.
Upravo je fokus ovogodišnjeg istraživanja CPI bio na posljedicama koje urušavanje demokratije ostavlja na stanje korupcije u zemlji, jer se države sa izgrađenim demokratskim institucijama, slobodnim medijima i drugim mehanizmima nadzora nad radom vlasti, efikasnije suprotstavljaju korupciji.
“Po tom pitanju u BiH se ništa nije promijenilo u odnosu na prethodne godine, jer smo po stanju korupcije, koje mjeri CPI, između zemalja koje se ocjenjuju kao neuspjele demokratije i država koje nose epitet diktatorskih režima. Na to je posebno uticao niz zakona u Republici Srpskoj koji je tokom prošle godine imao suzbijanje slobode govora i udruživanja kao i urušavanja pravnog poretka”, navode iz TI BiH.
Globalni izvještaj, objavljen uz rezultate CPI, također je fokus stavio na transparentnost finansiranja izbornih kampanja koje je od vitalnog značaja za zaštitu izbornog procesa od korupcije.
“U našem kontekstu važno je reći da istraživanje TI BiH pokazuje da vlada potpuni mrak u ovoj oblasti, gdje su stranke u posljednjim izvještajima prikrile najmanje 2,6 miliona KM troškova kampanje. U zemlji gdje vlada privid demokratije, vlast koja prolazi krizu legitimiteta sve više nastoji ovladati izbornim procesom, što je i dokazano otkrivanjem masovnih izbornih prevara”, ocijenjeno je.
U regionalnom izvještaju Transparency International navodi se da napredak BiH po pitanju borbe protiv korupcije ometaju neuspješni napori da se eliminiše politički uticaj na imenovanja u pravosuđu i da se efikasno reguliše nezavisnost i odgovornost sudija i tužilaca. TI BiH je već ukazivao na farsu koja trenutno prati proces usvajanja zakona o VSTV-u, gdje ključni donosioci odluka nastoje zadržati mehanizme koji omogućavaju političku kontrolu nad pravosuđem.
“Takvo BiH pravosuđe, u zemlji koja je na samom dnu po stanju korupcije, i dalje ima porazne rezultate u procesuiranju koruptivnih krivičnih dijela. U takvoj situaciji i brojne korupcijske afere koje su obilježile prošlu godinu poput afera Vijadukt ili Pretis nisu dobile pravosudni epilog”, navodi se u saopštenju.
Ocijenjeno je kako još jedna kritična oblast i dalje ostaje – sprečavanje sukoba interesa javnih funkcionera, gdje po novom zakonu na državnom nivou i dalje nije izrečena nijedna sankcija.
U Republici Srpskoj je praktično ozakonjen sukob interesa proizvoljnim tumačenjima, a na nivou FBiH se zakon ne primjenjuje više 13 godina. Zbog toga je TI BiH nedavno uz podršku 13 parlamentaraca inicirao usvajanje novog zakona o sukobu interesa u FBiH, a glasanje u parlamentu moglo bi jasno pokazati koji politički akteri opstruišu ključne reforme zbog čega se BiH godinama nalazi na samom dnu Evrope.
“Sa ovim nivoom korupcije BiH ne može praviti bilo kakve korake u evropskim integracijama, a većinu reformi neophodnih za suzbijanje korupcije vlast je obećala ispuniti reformskom agendom. Ipak, i dalje gledamo očigledne opstrukcije reformskih procesa posebno od ključnih aktera u vlasti koji prolaze krizu legitimiteta i nastoje zadržati poluge moći odupirući se demokratskim procesima, kroz prekrajanje izborne volje građana i stavljanje pod političku kontrolu onoga što je ostalo od nezavisnih institucija u ovoj zemlji”, naveli su iz TI BiH.
Zato Transparency International BiH apeluje na sve političke aktere, kao i na EU i međunarodnu zajednicu, da pruže podršku borbi protiv korupcije, jer se u protivnom mogu očekivati samo dalji koraci ka urušavanju institucija i suzbijanju ljudskih prava i građanskih sloboda.
Izvor: BHRT
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.