Veliki petak jedan je od najvažnijih dana u kršćanskom kalendaru, a označava sjećanje na dan kada je Isus Krist bio osuđen i razapet te kada je umro na križu. To je središnji trenutak Svetog trodnevlja – tri sveta dana koja počinju na Veliki četvrtak, koji je spomen na Kristovu posljednja večeru, a završavaju Velikom subotom koja označava vrijeme koje je Isus, prije uskrsnuća, proveo u grobu.
Veliki petak kršćanski je spomendan Isusove muke i smrti, a slavi se u petak prije Uskrsa. Dan kada se kršćani diljem svijeta sjećaju Isusove teške i nasilne osude, muke i smrti na križu i jedini je dan kada Katolička crkva ne slavi misnu žrtvu.
Veliki petak se smatra najtužnijim danom u godini, danom duboke sabranosti.
Diljem svijeta se, obično u prijepodnevnim satima, puk okuplja u crkve, kapelice i druga mjesta kako bi pobožno molio Križni put. U popodnevnim satima, obično u 15 sati, kada je Isus izdahnuo na križu, puk se okuplja u crkve na slavljenje obreda Velikoga petka – čitanje Svetoga pisma i navještaj muke sa središnjim tekstom muke Gospodnje iz Evanđelja po Ivanu, na poklon i ljubljenje križa te svetu pričest.
Oltar je na ovaj dan bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, što simbolizira kako je s Isusa svučena odjeća, tj. njegovu ogoljenost, ali to je ujedno i znak povučenosti, tišine, žalosti, nesvečanosti i tuge za umrlim Učiteljem. Kod katolika post je obvezan na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina, a za sve katolike starije od 14 godina obvezan je i nemrs. Nemrs znači da se u danu ne jede meso dok post znači da se osoba jednom u danu najede do sita te još dva puta nešto pojede.
U kontinentalnome dijelu Hrvatske najčešće se jede grah, suho voće, kompoti, štrudle od sira te tijesto s orasima i makom, a jede se i riba, najčešće šaran i štuka, a u Istri, Primorju i Dalmaciji morska riba i plodovi mora. Na Veliki petak sve je tiho jer se vani ništa ne radi, a posebno se ne radi ako se mora nešto tući npr. čekićem i slično.
U tom duhovnom okviru, Crkva na Veliki petak poziva vjernike na duboko sabiranje, šutnju i pokoru.
Veliki petak jedini je dan u godini, uz Pepelnicu odnosno Čistu srijedu, kada su i post i nemrs obvezni zajedno, što mu daje posebno značenje u liturgijskoj godini. Nije riječ samo o vanjskom odricanju, nego o prilici za osobnu žrtvu, suosjećanje s Isusovom patnjom i usmjeravanju srca prema Bogu. Za mnoge vjernike ove pokorničke prakse nisu puka tradicija, već prilika za unutarnju obnovu, duhovnu disciplinu i skromnost. One otvaraju put prema slavlju Uskrsa – danu kad tama Velikog petka ustupa mjesto svjetlu uskrsnog jutra, a život pobjeđuje smrt.
Izvor: Večernji list
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.