Digitalne prijevare postaju sve uvjerljivije, a građani Bosne i Hercegovine sve su češće na meti SMS i e-mail poruka čiji je cilj krađa osobnih i bankovnih podataka te neovlašteno raspolaganje novcem. Iz Udruge banaka Bosne i Hercegovine upozoravaju kako je riječ o sve sofisticiranijim pokušajima prijevara. Prevaranti koriste poruke koje izgledaju kao službena komunikacija banke, a građane putem poveznica usmjeravaju na lažne internetske stranice koje izgledom mogu podsjećati na stvarne bankarske aplikacije, piše Večernji list BiH.
Što traže?
Najčešće se od korisnika traži hitno ažuriranje aplikacije, potvrda identiteta ili unos podataka kako bi se, navodno, izbjegla blokada računa ili obustava određene usluge. Nakon otvaranja poveznice od korisnika se mogu tražiti podaci s platne kartice, broj telefona ili jednokratni sigurnosni kodovi.
“Banke nikada od klijenata ne traže PIN broj kartice, CVV/CVC sigurnosni kod, jednokratne autorizacijske kodove ili druge povjerljive podatke putem SMS-a, e-maila, telefonskog poziva, društvenih mreža ili linkova dostavljenih u porukama. Ako korisnik primi takav zahtjev, treba ga smatrati pokušajem prevare i odmah kontaktirati svoju banku putem službenih kanala”, izjavio je direktor Udruge banaka Edis Ražanica.
Građanima se savjetuje da posebno obrate pozornost na poruke koje stvaraju osjećaj hitnosti, prijete blokadom računa ili traže brzo unošenje podataka. Također je važno provjeriti adresu pošiljatelja i internetsku adresu stranice kojoj pristupaju. U slučaju da su već otvorili sumnjivu poveznicu ili podijelili osjetljive podatke, korisnici bi trebali odmah kontaktirati svoju banku i poduzeti potrebne mjere zaštite.
“Želimo poslati poruku građanima: digitalne bankarske usluge su sigurne, ali sigurnost zavisi i od opreza svakog korisnika. Banke u Bosni i Hercegovini kontinuirano ulažu u zaštitu svojih sistema, napredne tehnologije za prepoznavanje prevara i suradnju s regulatorima, telekom operaterima, stručnjacima za kibernetičku sigurnost i drugim nadležnim institucijama”, dodao je Ražanica.
Podsjetimo, građani BiH i ranije su se susretali s različitim oblicima prijevara, a metode kojima se prevaranti služe neprestano se mijenjaju. Među poznatijim primjerima su prijevare s tzv. X-bonovima. Prevaranti se putem društvenih mreža ili aplikacija za dopisivanje lažno predstavljaju kao prijatelji ili poznanici te traže hitnu kupnju elektroničkog bona i slanje njegova koda.
Nakon što žrtva pošalje kod, novac je uglavnom izgubljen. Policija je upozoravala i na tzv. romantične prijevare. Prevaranti putem društvenih mreža i aplikacija za upoznavanje uspostavljaju kontakt sa žrtvom te postupno grade odnos povjerenja. Nakon određenog vremena počinju tražiti novac zbog navodnih problema ili hitnih životnih situacija, a nakon uplate često prekidaju svaki kontakt. Na meti prijevara nalaze se i stariji građani. Zabilježeni su slučajevi u kojima su im pojedinci telefonski nudili navodne besplatne zdravstvene preglede, nakon čega bi ih, prilikom dolaska u njihov dom, pokušavali nagovoriti na kupnju skupih masažera, medicinskih pomagala i drugih proizvoda kojima su pripisivana navodna ljekovita svojstva.
Ne reagirajte pod pritiskom
Od lažnih bankarskih poruka i X-bonova do emotivnih manipulacija i prodaje skupih proizvoda, zajedničko svim ovim prijevarama jest iskorištavanje povjerenja i stvaranje osjećaja hitnosti. Zbog toga se građanima iznova savjetuje da ne reagiraju pod pritiskom, da provjere identitet osobe koja ih kontaktira te da ne šalju novac, sigurnosne kodove ili osobne podatke prije nego što se uvjere s kim zapravo komuniciraju. Nekoliko dodatnih sekundi provjere često može spriječiti ozbiljnu financijsku štetu.
Izvor: Večernji list
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.