Delić: Više od 120 kompanija na sajmu ‘Gledaj sebi posla’, tržištu rada potrebna ozbiljna reforma

Delić je u intervjuu za Fenu kazao da je za rješavanje tog paradoksa ključna reforma tržišta rada, prije svega donošenje novog Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kojim bi se aktivni tražioci posla odvojili od onih koji se nalaze na evidencijama, ali posao aktivno ne traže.

– Ne možemo reći da postoji samo jedan glavni problem, jer su svi ti problemi međusobno povezani. Ali u osnovi tog nonsensa koji danas živimo jeste zakon koji nije prilagođen ni potrebama poslodavaca ni nezaposlenih osoba. Taj zakon trebalo je promijeniti vjerovatno prije deset godina – kazao je Delić.

Prema njegovim riječima, Ministarstvo tokom cijelog mandata insistira na izmjenama tog propisa kako bi evidencije nezaposlenih konačno pokazivale ko zaista aktivno traži zaposlenje. Time bi, smatra, institucije mogle preciznije kreirati programe zapošljavanja, dok bi poslodavcima domaća radna snaga bila dostupnija.

Naglašava da osobe koje nisu aktivni tražioci posla ne treba automatski posmatrati kao ljude koji ne žele raditi, jer razlozi zbog kojih nisu aktivni mogu biti različiti, opravdani ili neopravdani. Problem je, međutim, što sadašnji sistem nema dovoljno precizne evidencije da bi se ta razlika jasno utvrdila.

Zakon o posredovanju, koji Delić smatra jednim od najvažnijih propisa za reformu tržišta rada, već je prošao Vladu Federacije BiH, ali je dva puta ostao bez potrebne podrške u oba doma Parlamenta FBiH.

– Određene politike očigledno ne žele da uradimo reformu tržišta rada. Ministarstvo je uradilo sve što je od prvog dana mandata bilo u našoj nadležnosti, ali ne možemo uticati na sve procese – kazao je.

Izrazio je nadu da će zakon ponovo biti upućen u parlamentarnu proceduru i da će ovaj put dobiti potrebnu podršku.

Treći sajam “Gledaj sebi posla” organizira Federalno ministarstvo rada i socijalne politike zajedno s Federalnim zavodom za zapošljavanje, Fondom za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba sa invaliditetom i UN Women.

Na jednom mjestu okupit će poslodavce, nezaposlene osobe, zaposlene koji razmišljaju o promjeni karijere, kantonalne službe za zapošljavanje, Federalni zavod, Fond te privatne agencije za posredovanje u zapošljavanju.

– Naš zadatak je posredovanje između poslodavaca i nezaposlenih osoba. Želimo na jednom mjestu okupiti sve aktere koji čine tržište rada kako bismo povećali zapošljivost u Federaciji BiH – rekao je Delić.

Ocijenio je da ovogodišnji sajam po broju kompanija može biti jedan od najvećih do sada te očekuje i veći odziv ljudi koji traže posao ili razmišljaju o profesionalnoj promjeni.

Uspjeh sajma, međutim, kako je pojasnio, ne može se mjeriti samo brojem prisutnih kompanija, posjetilaca ili razgovora za posao. Ugovori o radu rijetko se zaključuju istog dana, a konkretniji rezultati obično dolaze tek nakon završetka sajma.

Njegova vrijednost je, kaže, u tome što kandidatima omogućava da neposredno razgovaraju s poslodavcima, saznaju koja radna mjesta nude, kolika su primanja i kakvi su uslovi rada, dok kompanije istovremeno dobijaju priliku upoznati potencijalne radnike.

– Privatne agencije također organiziraju sajmove zapošljavanja, ali mi želimo pokazati odgovornost državnih institucija i pokazati da i javne institucije mogu biti efikasne kada je riječ o poslovima koji su u njihovoj nadležnosti – kazao je Delić.

Jedno od centralnih pitanja ovogodišnjeg sajma bit će ko će u budućnosti raditi u Bosni i Hercegovini, u vrijeme kada značajan broj ljudi odlazi iz zemlje, dok poslodavci u pojedinim sektorima teško pronalaze radnike.

Delić kaže da odgovora nema bez istovremenog djelovanja u više oblasti – od reforme evidencija nezaposlenih i obrazovnog sistema, preko većih primanja i boljih uslova rada, do programa prekvalifikacije i dodatnog obrazovanja.

Posebno upozorava da odgovornost nije isključivo na institucijama.

– Ne smijemo zaboraviti pitanje ličnih primanja i radnog ambijenta. Postoje poslodavci koji ne daju adekvatne uslove rada kako bi ljudi koji žele ovdje raditi, živjeti i kreirati svoju budućnost, to zaista mogli učiniti – rekao je.

Istovremeno, preko Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih službi provode se programi prekvalifikacije, dodatne edukacije i razvoja kompetencija koji bi ljudima trebali omogućiti brži ulazak na tržište rada. Delić, međutim, ponavlja da će i ti programi biti znatno efikasniji tek kada se pročiste evidencije i jasno utvrdi ko zaista traži posao.

Govoreći o promjenama u potražnji za radnicima, istaknuo je da je tržište rada izuzetno dinamično i da se potrebe poslodavaca mogu značajno promijeniti u samo nekoliko godina.

Kao primjer naveo je IT industriju, u kojoj je prije nekoliko godina potražnja za radnicima bila izuzetno velika, dok je u posljednjem periodu oslabila. S druge strane, izražen nedostatak radne snage danas postoji u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu.

Problem je posebno izražen tokom sezone, kada dio domaćih radnika odlazi raditi u susjedne zemlje.

– Kompletan sistem mora se prilagođavati tim promjenama i pratiti trendove, a mi u tome, nažalost, uvijek kasnimo. Imamo dovoljno kvalitetne stručne domaće radne snage, ali je potrebno urediti sistem tako da potrebe poslodavaca možemo zadovoljiti na domaćem tržištu rada – rekao je Delić.

Tamo gdje domaćih radnika ipak nema dovoljno, smatra da poslodavcima treba omogućiti angažiranje radne snage iz inozemstva, kako zbog manjka zaposlenih ne bi stajali projekti i investicije.

– U djelatnostima u kojima domaća radna snaga ne želi raditi ili je jednostavno nema dovoljno, moramo omogućiti uvoz strane radne snage, ali nikako na uštrb domaće. Ako na zavodima nemamo dovoljan broj ljudi koji mogu realizirati investicije i značajne projekte, poslodavci moraju imati mogućnost angažirati radnike izvana – naglasio je.

Podsjetio je da su izmjene propisa o zapošljavanju stranaca usvojene u oba doma Parlamenta FBiH i da su njima skraćene procedure izdavanja radnih dozvola. Pravilnik o izdavanju dozvola već je izrađen i trenutno se čekaju potrebna mišljenja prije njegove objave.

Pored toga, Ministarstvo je završilo pripremu novog Zakona o radu, koji čeka određena mišljenja prije upućivanja Vladi Federacije BiH, a potom i Parlamentu.

Delić kaže da bi novi zakon trebao poboljšati radni ambijent, prava i primanja radnika, ali istovremeno odgovoriti i na potrebe poslodavaca.

– Želimo popraviti radni ambijent, lična primanja i radnička prava svih koji su u bilo kojem obliku radnog odnosa, povećati broj zaposlenih, smanjiti broj nezaposlenih i omogućiti da investicije ne trpe – kazao je.

Podsjetio je i da su ranijim izmjenama Zakona o radu redovnim studentima omogućili da legalno rade, dok je na početku mandata usvojena Strategija zapošljavanja Federacije BiH.

Jednom od važnijih novih mjera smatra Garanciju za mlade, koju opisuje ne kao pojedinačni projekat, nego kao novi model zapošljavanja.

Cilj je da mlada osoba nakon izlaska iz obrazovnog sistema mnogo brže dobije posao. Prema analizama Ministarstva, taj period sada traje približno godinu, dok bi kroz Garanciju za mlade trebao biti skraćen na oko četiri mjeseca.

– To nije projekat, već novi model koji treba garantirati svakoj osobi koja izađe iz sistema obrazovanja brže i efikasnije zapošljavanje – rekao je Delić.

Model se ne bi odnosio samo na mlade koji tek završavaju školovanje, nego i na osobe koje izgube posao, s ciljem da period do ponovnog zaposlenja bude što kraći.

Garancija za mlade već se pilotira u Čitluku i Visokom preko kantonalnih službi za zapošljavanje, a riječ je o modelu koji se razvija i na državnom nivou.

Delić kaže da bi volio da svi reformski procesi idu brže, ali da Ministarstvo u značajnoj mjeri zavisi od drugih institucija i nivoa vlasti.

– Reforma je najviše potrebna nezaposlenim osobama, poslodavcima i državi. Ona treba omogućiti da poslodavci brže i jednostavnije dođu do radne snage, da oni koji traže posao lakše dođu do kvalitetnih radnih mjesta i da se projekti i investicije brže realiziraju – zaključio je Delić u intervjuu za Fenu.

Izvor: Fena

Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na USLOVI KORIŠTENJA.