Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović obratio se Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u New Yorku, gdje je govorio o ratnom iskustvu Bosne i Hercegovine, genocidu u Srebrenici, aktuelnim političkim prilikama u zemlji, globalnim krizama, budućnosti multilateralizma i potrebi dosljednog poštivanja međunarodnog prava. Poručio je da je Bosna i Hercegovina, uprkos svim iskušenjima, država koja nastavlja svoj put prema Evropskoj uniji i NATO-u.
Bećirović je na početku obraćanja kazao da mu je čast i zadovoljstvo govoriti na 81. zasjedanju Generalne skupštine UN-a u ime Bosne i Hercegovine, ističući da je njegova država „simbol nacije koja je preživjela teška iskušenja, ali nije izgubila put prema boljoj budućnosti“. Podsjetio je na period od 1992. do 1995. godine, navodeći da je Bosna i Hercegovina bila izložena agresiji, udruženim zločinačkim poduhvatima, genocidu nad Bošnjacima, zločinima protiv čovječnosti i drugim ratnim zločinima. Prema njegovim riječima, nakon završetka rata 1995. godine destruktivne snage nastavile su pokušavati zaustaviti napredak Bosne i Hercegovine kroz blokade, opstrukcije i druge političke mehanizme.
„Naš put ka modernoj evropskoj državi usporavaju, ali ga ne mogu zaustaviti“, poručio je Bećirović.
EU i NATO strateški ciljevi BiH
Bećirović je istakao da se Bosna i Hercegovina danas nalazi pred vratima Evropske unije i Sjevernoatlantskog saveza. Članstvo u EU i NATO-u naveo je kao strateške vanjskopolitičke ciljeve Bosne i Hercegovine, koje su, kako je rekao, jednoglasno definirali državni organi BiH. U tom kontekstu govorio je i o pokušajima realizacije velikodržavnih projekata na račun teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine.
„Za vrijeme agresije, našu državu su napadali oružanim putem, a danas to rade političkim, diplomatskim i drugim sredstvima“, kazao je.
Posebno je naglasio značaj presuda međunarodnih sudova, navodeći da su sudovi UN-a utvrdili prirodu rata vođenog protiv Bosne i Hercegovine i da su pravosnažnim presudama utvrđene činjenice o počinjenim zločinima, uključujući genocid nad Bošnjacima. Prema Bećirovićevim riječima, te presude predstavljaju i osudu politika koje su pokušavale podijeliti i razoriti Bosnu i Hercegovinu kao nezavisnu, suverenu, nedjeljivu i međunarodno priznatu državu.
„Živimo u svijetu nepravde, nesigurnosti i netolerancije“
Govoreći o globalnoj situaciji, Bećirović je ocijenio da se čovječanstvo nalazi u dubokoj krizi.
Kao primjere naveo je jačanje autoritarnog populizma, agresiju Ruske Federacije na Ukrajinu, stradanje stanovništva u Gazi, rat u regiji Zaljeva, katastrofalnu situaciju u Sudanu i druga krizna žarišta.
„Ne smijemo ostati nijemi pred nepravdom“, poručio je.
Bećirović je kazao da svijet, prema njegovoj ocjeni, nije adekvatno reagirao na, kako je kazao, agresiju na Ukrajinu i situaciju u Gazi, kao što nije adekvatno reagirao ni tokom rata u Bosni i Hercegovini. Invaziju Ruske Federacije na Ukrajinu opisao je kao flagrantno kršenje Povelje UN-a i međunarodnog prava, dok je stanje u Gazi nazvao „naj težim porazom čovječanstva u XXI. stoljeću“. Prema njegovim riječima, najveće globalne krize povezane su s istim problemom – erozijom međunarodnog prava.
„Nepoštivanje međunarodnog prava ne može voditi svijet u prosperitet i bolju budućnost“, rekao je.
Poziv na jačanje Ujedinjenih nacija
Bećirović je istakao da bez otkrivanja uzroka krize savremenog čovječanstva nije moguće rješavati njegove probleme.
Ocijenio je da politika sile ne može donijeti napredak čovječanstvu i pozvao na jačanje međunarodnih normi, pravila i institucija.
Posebno je govorio o krizi institucionalnog povjerenja u multilateralni sistem.
Prema njegovim riječima, povjerenje slabi jer pojedini akteri međunarodne zajednice potkopavaju vrijednosti sadržane u Povelji UN-a.
Bećirović je u tom kontekstu izdvojio nekoliko prioriteta: reafirmiranje važnosti Povelje UN-a, revitalizaciju uloge UN-a kao globalnog centra koordinacije i saradnje, podršku reformama i jačanju kredibiliteta Ujedinjenih nacija, dosljednu implementaciju ciljeva održivog razvoja, izgradnju međusobnog povjerenja i inkluzivnosti te jačanje preventivne diplomatije.
Poručio je da budućnost čovječanstva ne može biti zasnovana na nasilju i kršenju ljudskih prava.
„Sukobi i ratovi nisu smisao naše civilizacije. Gradimo kulturu dijaloga, saradnje i mira“, kazao je.
Poziv na poštivanje ljudskih prava i prevenciju genocida
Bećirović je pozvao članice UN-a da se fokusiraju na reafirmiranje međudržavnih odnosa na osnovu međunarodnog prava, poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda te promoviranje mira i društvenog napretka.
Među prioritetima koje je naveo su i borba protiv govora mržnje i svih oblika diskriminacije, jačanje politike prevencije genocida, zločina protiv čovječnosti i drugih ratnih zločina, unapređenje prava žena i djece te jačanje ravnopravnosti spolova, zdravstva i obrazovanja.
„Svijet se mora vratiti osnovnim principima na kojima se temelji UN“, poručio je Bećirović.
Među tim principima izdvojio je poštivanje ljudskog dostojanstva, suverenu jednakost država, mirno rješavanje sporova i poštivanje međunarodnog prava.
BiH i globalni izazovi
Bećirović je Bosnu i Hercegovinu predstavio kao pouzdanu i odgovornu članicu Ujedinjenih nacija.
Govorio je o posvećenosti države borbi protiv klimatskih promjena, prelasku na obnovljive izvore energije i smanjenju emisija štetnih gasova.
Istakao je i odlučnost Bosne i Hercegovine u borbi protiv svih oblika terorizma.
„Mi u Bosni i Hercegovini znamo da mir nije nešto što se podrazumijeva“, rekao je.
Prema njegovim riječima, mir se mora čuvati svakog dana, uz odgovornost političkih lidera, poštivanje prava i spremnost na dijalog.
Upozorio je i da međunarodna pravila moraju biti jednaka za sve države.
„Ne smije postojati jedan standard za velike, a drugi za male države“, kazao je, dodajući da se povjerenje u međunarodni poredak može očuvati samo ako se pravila primjenjuju jednako.
Izvor: FENA
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.