Za ljude koji uklanjaju mine rat još uvijek nije završen, jer oni nikad ne znaju hoće li se vratiti u svoj dom po odlasku u minsko polje. Dragan Jelić, djelatnik Odsjeka za civilnu zaštitu u Vladi Distrikta, postao je deminer odmah poslije rata, a jedan je među rijetkim brčanskim deminerima koji je zajedno sa vojnim timom dnevno znao podići do 100 mina postavljenih u grupama. Dva puta je stao na minu koja se na sreću nije aktivirala. Imao je nekoliko životnih iskušenja, od kojih i gubitak prijatelja u minskom polju dok su skupa radili, no i dalje, kaže, voli svoj posao.
“Uvijek sam odlazio u minska polja, nikad razmišljajući da mi se nešto može desiti. Imao sam dobar tim gdje smo sve dijelili, od hrane do pomoći u privatnom životu. Družili smo se, no 2005. godine smo radili jedan projekat o čišćenju mina u selu Boškovići gdje sam na radilištu izgubio druga. Radio sam klečeći, njegova staza je bila 25 metara od mene i odjednom sam čuo eksploziju, vidio sam crni dim, došao sam trčeći do njega, ostao je bez obje noge, ispustio je glas, a ja sam se nadao da će preživjeti odvezli smo ga u bolnicu u Zvorniku…vidio sam strašne stvari…i tad sam rekao sebi da mi ne treba više da ovo radim, ali nije prošlo mnogo vremena ponovno sam se vratio u minsko polje i uništavanje mina”, ispričao nam je Jelić.
Esad Aletić, šef Regionalnog ureda BH Maka Brčko distrikt nije zadovoljan statusom deminera u BiH, a osvrnuo se na Zakon o razminiranju Republike Hrvatske kojim je riješen status deminera, navodeći između ostalog, da se tim Zakonom regulira radni vijek deminera u minskom polju od maksimalno deset godina.
“Kod nas je”, kaže, “Zakon o deminerima uopćen kada su u pitanju državne institucije. Za deminere koji radi u privatnim kompanijama ovo pitanje nije regulisano“, ističe Aletić.
Vođen posljednjim slučajem o stradalom demineru u Pelgićevu, gdje se nije znala lokacija o miniranom području, Aletić apelira građanima da poštuju oznake o upozorenju na mine, nesavjesnim građanima da ne skidaju trake sa tim oznakama, kao i da ne zalaze u rizična polja bivših linija razgraničenja.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.