Povodom najradosnijeg katoličkog blagdana Božića, posjetili smo obitelj Marić iz Donje Skakave koji su nas ugostili kao što priliči pravim domaćinima.
Luka i Mira Marić, supružnici i roditelji četvero djece, Marije (4), Magdalene (13), Lucije (19) i Marijana (22) u toploj atmosferi ispričali su nam što za njih predstavlja božićno vrijeme, pojasnivši nam običaje u adventskom vremenu priprave za Božić.
“Božić se slavi u iščekivanju dolaska spasitelja Isusa Krista i slavimo ga na način da budemo blizu jedni drugima. Tada trebamo suosjećati ljudsku radost i žalost i moramo biti spremni u svakom trenutku kako bi dočekali Gospodina Boga svoga, onako kako je to On i rekao. Slavimo ga, jer smo sagriješili, a Bog je poslao sina svoga da otkupi sve naše grijehe. Kako je napisano u Starom Zavjetu, protjerani smo iz raja i blizine Božje. Sačinili smo grijeh i učinili svojevoljni neposluh Bogu, te nas je udaljio od sebe. Pali smo u stanje zla i grijeha iz kojeg se ne možemo osloboditi sami, zato je Bog našao načina da spasi čovjeka, vratio mu izgubljeno, da mu budemo opet blizu, tako što se utjelovio po Duhu Svetom, rođen od Blažene Djevice Marije i postao Emanuel, Bog s nama. To je povijest Božića, zahvaćanja u našu ljudskost i spasenja. On i danas djeluje po svetom Pismu svojom riječju, svetim sakramentima i svojom Crkvom. To su vidljivi znakovi njegove ljubavi, prisutnosti, blizine i spasenja. Zato svake godine događaj spasenjskog djela upućujemo vjernosti u Boga i u događaj Božića, rođenja našeg Spasitelja”, ispričao je Luka, a potom nastavio:
“Simbolika adventskog vijenca, sačinjenog od četiri svijeće je znak pripreme za Božić i to je početak crkvene godine. Kroz taj period imamo u Župi tzv. mise zornice gdje pripremamo za Božić. Nije dovoljno proslaviti Božić samo sa hranom, moramo se duhovno spremiti. Ranim misama imamo prigodu moliti mu se i ispovijedati se. Svaki kršćanin trebao bi doživjeti Božić čist od grijeha. Ispovijed i pričest su prigode svakom čovjeku da se oslobodi od grijeha i živi u miru. Božić moramo dočekati mirni, jedni sa drugima.”
Luka nam je također opisao simboliku kićenja bora: “Imali smo stablo gdje je prvi čovjek, ubravši jabuku sagriješio. Kićenje bora je novo stablo života, a simbolizira i poštovanje onoga što nam je Bog rekao. Prvim ljudima je rekao da ne smiju ubirati plodove sa tog stabla, a pošto ga nisu poslušali, od tada je krenuo grijeh. Na Svetu Luciju, 13. prosinca sijemo pšenicu, koja simbolizira kruh, a nama je Isus ostavio prigodu da na svakoj pričesti uzimamo njegovo tijelo, kao duhovni kruh kako bi lakše i bolje se nosili sa životom i bili mu bliže”.
Jaslice ispod bora koje smo primijetili ispod jelke ove obitelji, simboliziraju Svetu obitelj poput Isusove obitelji. Figurice pastira i ovaca simboli su Isusa Krista kao našeg vjernog pastira koji čuva svoje stado.
Mira Marić ispričala nam je o tradiciji pripreme jela za Badnjak i Božić od kojih je većinu naučila od svoje majke.
“Badnji dan je zapovjedni dan posta i nemrsi. Na taj dan pripremamo posna jela: posni grah, pavu, ribu i krumpir. U ponoć obiteljski idemo na Svetu misu, a po njenom završetku čestitamo jedni drugima Božić i družimo se. Božić je najradosniji dan u godini, stoga je i priprema jela posebna. Tradicionalna jela koja spremam su: kruh sa oslikanim križem, juha, pače, sarma, razne vrste kolača, kompot od šljiva… Prvo se prije objedovanja molimo Bogu, a onda postavljam pripremljena jela”, ispričala nam je Mira.
Pečenica koja se sprema za Božić po narodnom vjerovanju doprinosi sreći i blagostanju kuće koja je kolje. Trebalo bi, kako priče kažu, prasence koje je namijenjeno za klanje za Božić odvojiti znatno ranije od drugih prasadi, a pred Božić se zatvori na nekoliko tjedana u obor pa se hrani kukuruzom.
Marići pripremaju pečenicu prije Badnjeg dana i peku je na Badnji dan. Za njih je ovo lijep doživljaj još od starih vremena, a svake godine u svom dvorištu peku pečenicu sa svojim najbližim. Jedu je na dan Božića.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.