Početak obilježavanja Međunarodnog dana žena povezan je sa mnogim akcijama i protestima radnica tekstilne industrije, koje su se početkom 20. stoljeća počele boriti za poboljšanje radnih uvijeta, povećanje plaća i uopće bolji položaj žena u društvu. Prva javna demonstracija žena zabilježena je 8.ožujka 1857. godine u New Yorku, koju je rastjerala policija.
Protesti 8. ožujka događali su se i sljedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale, te ustanovila “Međunarodni dan žena” na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin. Sljedeće godine je Dan žena obilježen od preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švedskoj.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Alesandra Kolontaj nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
U Bosni i Hercegovini ekonomska, politička i društvena dostignuća pripadnica ženskog spola doživjela su svoj napredak poslije Drugog svjetskog rata. U zadnjih dvadeset godina ostvarivanje ravnopravnosti spolova, ističe se kroz pitanja sudjelovanja žena u raznim oblastima javnog života, kao što je uključenost žena u politički život, oružane snage i snage sigurnosti.
Biti ili ne biti?!
Kao i sve u životu, sve ima svoje `zašto i ali`. Tako i Dan žena. Postavlja se pitanje je li 8.ožujak jedini dan posvećen ženama ili je ipak svaki dan njihov. Nije li žena svaki dan majka, supruga, prijateljica, kraljica?
Ovdje se može postaviti i pitanje koliko jedna žena uistinu doživljava ovaj dan kao “svoj”, ako joj nema tko doći i donijeti joj cvijet, te joj barem na taj način pokazati koliko je bitna.
U trošnom domu Brčanke Tonke Zečević (76) danas smo boravili, želeći porazgovarati s njom i pokazati joj, da iako nema nikog svog, kako je kao žena ipak nekom bitna. Ova starica živi sama od socijalne pomoći u državnom stanu. Nikada nije imala djece i kaže da joj je najviše žao zbog toga. Osmi ožujak ne slavi jer je to kaže samo za bogate. Siromašni moraju raditi i nemaju vremena, ni volje da proslavljaju nešto. “Meni je najvažnije da imam drva, ali problem je što ih teško nabavim,a i kad ih nabavim, teško mi ih je unijeti u kuću”, priča Tonka, dodajući da joj je jedina želja trajno rješavanje stambenog pitanja želja nema, kako ne bi ostala na ulici. Voljela bi i to, da joj ponekad neka žena dođe pomoći oko kućnih poslova, jer ima dana kada ne može ustati iz kreveta.
Ovo je samo jedna od brojnih priča ljudi slabijeg imovinskog stanja, koji žive svuda oko nas. Osmi ožujak je za njih kao i svaki drugi dan…
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.