Uzgoj sibirske aronije polagano postaje hit u našim krajevima. Većina poljoprivrednika opredjeljuje se za ovu sortu biljke radi njenih ljekovitih svojstava, ali i zbog toga što nije zahtjevna za gajenje.
Zehrudin Pekarić svoju plantažu aronije smjestio je prije tri godine nadomak stacioniranog pčelinjaka na svom imanju u Brki, a danas ubire plod za vlastite potrebe i proizvodi sok, pekmez i čaj od aronije.
Gospodine Pekariću, po povratku iz Švicarske ste stekli znanje o uzgoju raznih biljaka, vratili ste se u rodnu Brku i pokušali svoje iskusvo prenijeti u svom kraju. S kojim ste se izazovima na početku susreli?
Dok sam živio u Švicarskoj koja je primjer čiste ekološke države, godinama sam pratio šta ljudi tamo rade, kako uzgajaju razne sorte biljaka, te sam se postepeno uključivao u razne ekološke aktivnosti i tako sve do penzije. Nakon toga sam se vratio u Brčko i vidio sam haotično stanje u prirodnom okolišu. Odmah sam sa grupom entuzijasta osnovao Ekološko udruženje „Dar prirode“ Brka, te smo se počeli baviti ekološkim procesima u Brčko distriktu, odnosno buđenjem ekološke svijesti, posebice kod mladih.
Danas ste vlasnik plantaže aronije. Kako je to izgledalo na početku?
U fazi mijenjanja ekološke svijesti počeo sam da se bavim uzgojem ekološki zdrave hrane, a prije svega sibirskom aronijom. Ovdje želim naglasiti da to ne radim radi biznisa, već za svoje potrebe, odnosno kako bih poslužio kao primjer lokalnom stanovništvu. Certificirane sadnice sam uvezao iz Hrvatske i Srbije sa provjerenih plantaža 2012. godine, uporedo sa osnivanjem Ekološkog udruženja. Danas već ubiremo plodove aronije, vršimo njenu preradu i dobivamo gotove proizvode koji kvalitetom ne odstupaju od evropskih standarda.
Kako se ova biljka tretira na našem zemljištu?
Balkan je napogodnije tlo za odgajanje aronije. Prije nego što sam zasadio stabla, dosta toga sam doznao iz brošura, konsutlirao sam se sa kolegama iz inozemstva, tačnije Tirola, gdje se ovo voće najviše uzgaja. Nisam razmišljao o količini ploda, već o njenom uspjehu na našem tlu. Nakon dvije godine počeo sam primjećivati koliko se stabljike razmnožavaju. Ovdje je važno napomenuti da njeno gajenje ne iziskuje puno truda, osim redovitog uklanjanja korova. Naglašavam i to da je aronija čisti ekološki organski proizvod koji se održava humusom od pokošene trave i nikad se hemijski ne tretira. Poslije sadnje, mora se pravilno okopavati i zalivati prvih šest godina, a nakon tog perioda, može opstati i na najvećim sušama i minusima. Aronija može i na smetlištu rasti, što znači, da za nju nije bitna klasa zemljišta.
Koliko jedno prosječno stable aronije može dati kilograma bobica?
Sedam godina je otpimum za rađanjem aronije u punom rodu. Jedno stablo daje od deset do petnaest kilograma bobica. Tako, na primjer, ako jedan dunum ima zasađenih 2.000 stabala, može dati doprinos, izražen po našim cijenama do 10.000 marka. Ako biste kafu sijali na toj kvadraturi, ne biste dobili toliki prihod. Brka je poznata kao poljoprivredni kraj, stoga svojm primjerom želim animirati ljude, bez bojazni za tržište, ako bi se odlučili za biznis.
Na koji se način odvija proces proizvodnje prilikom prerade aronije?
Na velikim plantažama koriste se određene mašine. No, najurednija berba je ručna, koja ide vrlo brzo. Potom ide faza mljevenja, presovanja, pasterizacija i pakovanje. Dobiveni sok pakujemo u flaše ili u tzv. infuzije u kojima sok bez rashladnih uređaja, na kuhinjskom stolu može stojati godinu dana, a da se ne pokvari. Od aronije nema otpadaka. Od preostalog ploda bobica može se napraviti pekmez i džem, čaj, liker…
Nadomak Vaše plantaže stacioniran je pčelinjak iz kojeg nastaje med od aronije? Kakav je to med?
Aronija i med odlično idu jedno uz drugo, te i nije slučajno što sam aroniju zasadio u krugu pčelinjaka. Početkom aprila kada aronija cvjeta, njen miris pčelu jednostavno „mami“, pa ona uzima nektar koji direktno unosi u košnicu. Tako nastali ljekoviti med, vjerujem, ne postoji na cijelom svijetu.
Ciljevi Ekološkog udruženja „Dar prirode“ Brka su: zaštita okoliša i životne sredine, proizvodnja ekološki zdrave hrane, zaštita zdravlja ljudi i poticanje na seoski turizam. Fikreta Čehić (20) , članica Udruženja, primjer je mlade osobe čiji ekološki nazori ukazuju da se ipak možemo zajedničkim snagama boriti protiv uništavanja prirode.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.