Policija Brčko distrikta prije tri dana imala je nesvakidašnju intervenciju u gradskom naselju Suljagića Sokak, odakle su ih pozvali žitelji i prijavili da su vidjeli mrkog medvjeda kako se kreće oko tora sa ovcama. Policija je odmah po dojavi izašla na teren ali životinju nisu vidjeli.
Mnogi danas postavljaju pitanje je li moguće je stvarno bila riječ o ovoj divljoj životinji ili su se mještani zabunili zbog noći. Toliko su svi zbunjeni da su zaboravili postaviti i pitanje: „Otkud tor s ovcama u gradu?“
Šef operativno komunikacijskog centra policije Brčko distrikta, Halid Emkić, potvrdio nam je informaciju da su mještani Suljagić Sokaka u dva navrata zvali policiju i prijavili da su vidjeli mrkog medvjeda.
„Nama je 7.5.2018. godine oko 20 sati 45 minuta se obratio građanin iz ulice Suljagić Sokak i prijavio da je u neposrednoj blizini svoga tora s ovcama uočio medvjeda. Zaista malo neobična prijava. Međutim i toj prijavi smo pristupiili na vrlo ozbiljan način, pa su policijski službenici izašli na mjesto događaja, razgovarali sa građaninom, koji je potvrdio te navode. Policijski službenici su o svemu upoznali inspektora za lov Vlade Brčko distrikta“, kazuje nam Emkić.
Nakon dva sata je u policiju stigao i drugi poziv iz istog naselja.
„Policijski službenici su i tada izašli na mjesto događaja pa su nakon toga pozvali i Centar za obavještavanje i osmatranje, koji je na lice mjesta uputio vozilo vatrogasne jedinice koja je okoliš promatrala sa reflektorima“, dodaje Emkić.
U Suljagića Sokak sutradan se zaputio i inspektor za lov, Duško Đurić. Kako nam je rekao u telefonskom razgovoru, obavio je nekoliko razgovora sa mještanima, gdje njih 20 kategorično tvrde da su vidjeli mrkog medvjeda i da su ga pokušavali otjerati, te da se udaljio lateralnim kanalom prema naselju Ivici.
Iako im je pokušavao objasniti da je mrki medvjed samotnjak koji obitava u planinskim krajevima i da izbjegava naseljena mjesta i kontakte s ljudima, kaže da su se mještani kleli da znaju šta su vidjeli. Zbog toga je on, kao za sada jedinu moguću aktivnost, obavijestio predsjednike nekoliko lovačkih udruga da obrate veću pozornost sljedećih dana ne bi li locirali pomenutu životinju.
S obzirom da je mrki medvjed u našoj zemlji rijetka i zaštićena životinjska vrsta, šefa operativno komunikacijskog centra policije, Halida Emkića, smo pitali što bi policija poduzela da su i oni pri izlasku na lice mjesta vidjeli tu zvijer.
„Nama je na prvom mjestu sigurnost građana, tako da u svim slučajevima gdje god se pojave opasne životinje koje mogu nanijeti povrede i štetu, mi imamo mogućnosti da djelujemo na način da se takva životinja uspava. Nakon toga uključujemo sve one relevantne institucije koje je neophodno uključiti radi zbrinjavanja takve životinje“, odgovorio je Emkić.
Inspektor za lov, Duško Đurić, na isto pitanje kaže da bi u tom slučaju on izdao nalog da se zvijer, bez ugrozbe života, izmjesti na područje koje se smatra njenim staništem, ili pak nekom od zainteresiranih zooloških vrtova.
Danas smo dobili informaciju da su mještani naselja Grbavica uočili medvjeđe otiske na tlu, te pretpostavljaju da se kreće prema rijeci Savi.
Na internetskim portalima smo pronašli informacije da je posljednjih nekoliko godina česta pojava da se ova životinja iz svog staništa zaputi u ravničarska naseljena mjesta. Najviše takvih informacija stiže s područja oko Banja Luke. Kao razlog takvoj pojavi lovci navode potragu za hranom i vodom kojih u planinama ima sve manje.
S obzirom da je mrki medvjed izuzetno spretan plivač, ne smije iznenaditi ni informacija ako prepliva rijeku i završi na obali Europske unije.
SVE O MRKOM MEDVJEDU
Najveći kopneni mesožder. To je snažan, nabijen, sisavac. Tijelo mu je masivno, a glava krupna. Ima relativno male uši, a noge su mu izrazito snažne. Kandže mogu doseći dužinu od 12 centimetara. Hoda punim stopalima, baš kao i čovjek. Može se uspraviti na stražnje noge, i tako ostati poduže vrijeme. Tijelo mu završava malim repom, dugačkim 6 – 14 centimetara. Gubica mu je snažna i široka, ima 42 zuba, a očnjaci su osobito veliki. Većina Mrkih medvjeda ima primjetnu grbu na leđima.
Gusto krzno mu je srednje dužine (zimi do 10 centimetara). Boja krzna znatno varira od područja do područja. Često je u svim varijantama smeđe, ali može biti i potpuno bijela, plavkasta, sivkasta ili skoro crna. Obično je jednobojan.
Kako živi u različitim područjima, tako mu i veličina znatno varira. Većina ih teži između 130 i 300 kilograma. Težina mrkih medvjeda znatno varira ovisno o razdoblju godine i bogatstvu lovišta.
Ponašanje – Mrki medvjedi žive samotnjačkim životom. Mužjak se približi ženki samo tijekom parenja. Strogo su teritorijalne životinje. Veličina teritorija varira. Teritorij medvjeda sa kopna varira od 700 – 1000 km2 za mužjake i 100 – 450 km2 za ženke. Obično se teritorij jednog mužjaka preklapa sa teritorijem više ženki.
Tijekom zime Mrki medvjed odlazi u svojevrsan zimski san. To nije pravi zimski san kao u nekih drugih sisavaca (puhovi, šišmiši) već više mirovanje odnosno neaktivnost. Medvjeđi metabolizam se ne uspori previše tako da se on može lako probuditi. Tijelesna temperatura im se zadržava oko 35oC. Odrasle jedinke prežive to razdoblje hraneći se isključivo iz zaliha sala. U tom razdoblju se medvjedica omeči i hrani mladunce. Također, svi medvjedi neće otići u “zimski san”, tipično je za mužjake da ostaju aktivni tijekom cijele zime.
Europski Mrki medvjed je uglavnom manje agresivan i najradije izbjegava ljude, ali medvjedice postaju opasne u vrijeme odgajanja mladih.
Mužjaci medvjeda su iznimno opasni za mladunčad i spremno će ih usmrtiti svakom prilikom. Ženke agresivno brane mladunčad, ali i više od 40 posto smrtnosti mladunaca je vezano uz napad odraslog mužjaka. Mužjak želi usmrtiti mlade kako bi potaknuo ženku na ponovo parenje.
Stanište – Najbolje se osjeća na višim, planinskim, predjelima. Nastanjuje gorske šume i proplanke, može ga se naći i na otocima. Hladna klima mu ne smeta. Nekada je nastanjivao znatno šire područje, no morao se povući pred čovjekom.
Mrki medvjedi izvrsno plivaju, a i dobri su penjači. Unatoč veličini mogu vrlo brzo trčati.
Početkom hladnijeg razdoblja Mrki medvjedi odlaze u brloge. Brlog stvore obično u pećini ili šupljem deblu, a iznutra je obložen mahovinom i granama crnogorice.
Prehrana -Mrki medvjedi su pravi svežderi. Prehrana im varira zavisno od doba godine i dijela teritorija na kojem se nalaze. Mogu preživjeti hraneći se isključivo biljnom hranom. Jedu bobice, voće (jagode, maline…), korjenje, trave, mladi kukuruz, zob, žir i kesten. Poznati su po tome da vole med. Biljna prehrana im čini većinu hrane.
Mrki medvjed će spremno pojesti i pojedine kukce, iskopava glodavce, a riba im je osobita poslastica. Ponekada napada i krupnije sisavce kao što su srndaći, jeleni, losovi i sobovi. U pravilu ide i na strvine, a ako se redovito hrani strvinama stoke postaje agresivniji prema stoci. Ponekada napada na stada, ali kako se obično boji pasa to se može vrlo lako spriječiti.
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.