Republikanski senator iz Arizone Džon Mekejn ( John McCain) heroj u vijetnamskom ratu, predsjednički kandidat i veliki prijatelj Bosne i Hercegovine, preminuo je nakon teške bolesti u 81. godini
Mekejnu je u julu prošle godine dijagnostifikovan tumor na mozgu, nakon čega je išao na medicinske tretmane.
Njegova porodica saopštila je da je on u petak 24. avgusta donio odluku da prekine liječenje.
Mekejn je bio senator šest mandata, a 2008. godine bio je nominovan za predsjedničkog kandidata.
Mekejn je rođen u američkoj Vojnoj mornaričkoj stanici Koko Solo u Panami 29. avgusta 1936. godine, u porodici sa dugom vojnom istorijom.
Slijedeći korake svoga oca i dede, obojice admirala sa četiri zvjezdice, diplomirao je na Mornaričkoj akademiji u Anapolisu 1958. godine, da bi ni deset godina kasnije, bio raspoređen u Vijetnam, gdje je njegov avion srušen iznad Hanoja.
Uprkos objema slomljenim rukama, slomljenom koljenu, rutinskom mučenju i dugotrajnim boravcima u samici, Mekejn je odbio ponude za ranije puštanje iz zatočeništva, rekavšida će otići tek kada bude bio oslobođen i poslednji američki zarobljenik.
“Zaljubio sam se u svoju zemlju dok sam bio zatvorenik u nečijoj drugoj (zemlji)”, rekao je u svom govoru za republikansku nominaciju na predsjedničkoj trci 2008. godine.
Kritičar američkih predsjednika
Kao senator izazivao je predsjednike bez obzira na partijsku pripadnost, ukoliko je smatrao da njihova politika nije u skladu sa njegovim stavovima.
Tokom svog prvog mandata u Kongresu, suprotstavio se republikanskom predsjedniku Ronaldu Reganu (Ronald Reagan), zbog njegove odluke da postavi mirovne marince u Bejrutu sa ograničenim odbrambenim sposobnostima.
Mekejnova zabrinutost pokazala se ispravnom nakon što je bombaš samoubica u oktobru 1983. godine ušao pravo u kasarnu i ubio 241 marinca.
Suprotstavljao se drugom republikanskom predsjedniku Džordžu V. Bušu (George W. Bush) zbog poreskih olakšica, optužbi za mučenje i američke strategije u Iraku.
Mekejn se suprotstavljao i liderime Demokratske stranke, te bio jedan od najistaknutijih kritičara spoljne politike predsjednika Baraka Obame (Barack Obama), koji je oštro dovodio u pitanje odluku o povlačenju trupa iz Iraka i njegovom odbijanju da povuče svoju “crvenu liniju” za Siriju nakon što je predsjednik Bašar Al Asad (Bashar al-Assad) upotrijebio hemijsko oružje protiv svog naroda.
Nije senator Mekejn bio u dobrim odnosima ni sa aktuelnim amerilčkiom predsjednikom Donaldom Trampom (Trump) jer je zatražio od američkog Kongresa da formira specijalni odbor za istragu o “ruskom uticaju” na predsjedničke izbore. Mekejn je tvrdio da je riječ o pokušaju “udara na demokratiju” i smatrao da je potrebno stvaranje specijalnog odbora za istragu.
Senator, koji je važio za “političkog jastreba” i zagovornika oštrog kursa prema Rusiji, i istragu je zatražio dan nakon što je Bijela kuća potvrdila da je američki javni tužilac Džef Sešens (Jeff Sessions) prošle godine tokom predsjedničke kampanje Donalda Trampa (Trump) imao sastanke sa ruskim ambasadorom u Vašingtonu.
Novi američki predsjednik Donald Tramp obećao je da će sprovesti novu istragu o ovom slučaju.
Veliki prijatelj Bosne i Hercegovine
Kao predsjedavajući Odbora za Oružane snage američkog Senata, senator McCain je u aprilu prošle godine boravio u posjeti BiH i sastao se sa članovima Predsjedništva BiH. Zalagao se tada za aktivaciju MAP-a kako bi BiH postala punopravna članica NATO-a, naglašavajući da nema kratica za članstvo u Sjevernoatlantskom savezu Pohvalio je napredak BiH u borbi protiv terorizma te izrazio nadu da će se što prije priključiti EU.
”Američka politika usmjerena je ka podršci Bosni i Hercegovini i njenim građanima, poštivanju njenog suvereniteta i teritorijalnog integriteta, kao i podršci u evropskim integracijama”, kazao je McCain tom prilikom na konferenciji održanoj u Američkoj ambasadi. Vrijeme je da SAD i naši prijatelji svoju pažnju fokusiraju na ovaj dio, jer još ima neriješenih pitanja”, poručio je tada McCain.
Nakon posjete BiH, na svom Tvitter nalogu je napisao:
“Ovdje je počeo Prvi svjetski rat. Ovdje smo intervenirali nakon pokolja nevinih ljudi u Srebrenici. Povišene tenzije u regiji trebaju puno više pozornosti Sjedinjenih Država. Moja je poruka na povratku našem državnom tajniku i ministru odbrane bila da moramo obratiti više pozornosti”.
Tokom sastanka u Washingtonu sa tadašnjim članom Predsjedništva BiH Željkom Komšićem u oktobru 2009. godine senator McCain je istakao da SAD ne može zaboraviti strahote koje su se dogodile u BiH, te da je BiH može računati da će američki Kongres i Senat podržati BiH na putu u članstvo u NATO-u, kao i to da će se on lično angažovati s ciljem što snažnije podrške BiH, a sve radi eliminacije nepotrebno povećanih tenzija u BiH i stabilizacije stanja u zemlji.
Izvor/foto:bhrt.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.