Tom prilikom je, kako je saopćeno iz USAID-a, potpisana zajednička Deklaracija o ugroženosti pčela i borbi protiv krivotvorenih pčelinjih proizvoda. Deklaraciju su potpisali pčelari iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Slovenije.
“Konstatujemo da se poljoprivredno okruženje mijenja, i to u pravcu sve veće ugroženosti pčela i ostalih oprašivača. Glavne poteškoće su sve veća prisutnost intenzivne poljoprivrede, velika upotreba pesticida, globalne klimatske promjene, kao i nove bolesti pčela. Na tržištu se pojavljuje falsifikovani med, koji često nije proizvod pčela i nije rezultat rada pčelara, kao i med nepoznatog izvora, koji potrošače zavaravaju, a za pčelare predstavljaju nelojalnu konkurenciju”, poručuju pčelari.
Pčelari traže proglašenje medonosnih pčela ugroženom vrstom i donošenje mjera za njihovu zaštitu, zagovaraju aktivno osvješćivanje potrošača o značaju konzumiranja lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda. Pozivaju nadležne službe na nacionalnom nivou i na nivou Evropske unije da intenzivnije sprečavaju pojavu falsifikovanog meda na tržištu i prema potrebi mijenjaju zakonodavstvo o obilježavanju meda.
“Pčelari pozivaju nacionalne vlade da podrže zajednička zalaganja za proglašavanje pčela ugroženom vrstom, te da osiguraju više sredstava za promociju lokalnih proizvoda. Također, pozivamo nadležne službe da u poljoprivrednim programima namijene dodatna sredstva za podsticanje sadnje medonosnih kultura na poljoprivrednim površinama, podstiču kupovinu lokalno proizvedenih pčelinjih proizvoda, neposredno kod proizvođača, i da o prednostima neposredne kupovine osvješćuju potrošače te pooštre nadzor falsifikovanog meda, kako na nacionalnom nivou tako i na širem tržištu”, stoji u tekstu Deklaracije.
USAID/Sweden FARMA II Projekat je u saradnji sa pčelarima već realizovao treninge sa javnim i privatnim sektorom o kontroli kvalitete meda, podržao je akreditaciju Federalnog agromeditarnskog zavoda za testiranje porijekla meda, a aktivno doprinosi i u procesu reforme važećih zakonskih i podzakonskih akata koji se tiču ovog sektora.
Izvor: www.klix.ba
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.