Kako prenosi Večernji listi, uprkos vjerodostojnim izvještajima tokom godine o nezakonitom i nasilnom vraćanju migranata u Bosnu i Srbiju, kršeći zakon EU o izbjeglicama i ljudskim pravima, Hrvatska nije snosila posljedice institucija EU, stoji u izvještaju HRW o ljudskim pravima u Hrvatskoj.
Organizacija dodaje kako je i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za švicarsku televiziju potvrdila povremenu upotrebu sile, ali je kasnije povukla svoje komentare.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, u prvih osam mjeseci 2019. godine zabilježeno je 11.813 novih migranata i azilanata, uglavnom iz Afganistana, Pakistana i Turske, što je 8.600 više u odnosu na isti period 2018. godine. U istom su periodu 974 osobe zatražile azil, a vlasti su odobrile 71 zahtjev za azilom, od čega i 13 iz 2018. godine.
Hrvatska je izvijestila da je na svojim granicama blokirala ulazak 9.487 ljudi u prvih osam mjeseci ove godine, stoji u izvještaju.
HRW isto tako navodi da je u januaru u projektu “Sjećanje na holokaust”, koji su predvodili univerziteti diljem Evrope, “ustanovljeno da je historijski revizionizam u Hrvatskoj među najvišima u Evropskoj uniji”. Tokom godine zabilježeno je nekoliko nasilnih napada na hrvatske Srbe, navode dalje dodajući da su hrvatska javna pravobraniteljica i udruženja civilnog društva izrazili zabrinutost zbog atmosfere netolerancije prema manjinama.
Unatoč tome što su međunarodna tijela dosljedno preporučivala Hrvatskoj da omogući podršku u zajednici svim ljudima s invaliditetom koji se trenutno nalaze u ustanovama, Hrvatska je ustrajala u planovima smještaja odraslih ljudi s invaliditetom u udomiteljstvo, navodi HRW.
Ministarstvo socijalne politike izvijestilo je u januaru da je 4.216 odraslih ljudi smješteno u 1.481 udomiteljsku porodicu. U julu 2019. godine Hrvatska je ratificirala Deklaraciju o sigurnim školama kojom se obavezuje na suzdržavanje od vojne upotrebe škola u ratovima.
Izvor: Klix
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.