U Njemačkoj su strani radnici dugo bili osjetljiva tema. No sada su iznesene neoborive činjenice koje sile Njemačku na otvaranje, komentira Jens Thurau, javlja Deutsche Welle.
– Toliko mnogo konsenzusa nikada nije bilo – izjavio je predsjednik Udruženja poslodavaca Ingo Kramer u ponedjeljak u sjedištu njemačke vlade. On je time mislio na konsenzus i složnost svih relevantnih političkih i gospodarskih snaga u Njemačkoj oko toga da je ovoj zemlji potrebna stručna radna snaga iz inozemstva. I to ne samo iz članica EU-a, već i iz drugih zemalja. Do 2030. godine, suglasni su stručnjaci, Njemačkoj će nedostajati 6 milijuna radnika. Već godinama dižu uzbunu prije svega zanatska udruženja. Njima trenutno nedostaje 250.000 ljudi.
Razlog je, s jedne strane, to što Njemačka “stari”, odnosno sve je više starije populacije. Osim toga, zanatski poslovi su za mlade u ovoj zemlji sve manje atraktivni i loše plaćeni. Pored toga, njemačko izvozno gospodarstvo cvjeta i nalazi se u ekspanziji. Tako se potiho, činjenicama, okončava borba kultura u Njemačkoj, koja je oduvijek imala apsurdne momente.
Još prije 20 godina su konzervativni političari u Njemačkoj vodili predizborne kampanje koristeći strah njemačkog stanovništva od dolaska radne snage izvana. Tako je u to vrijeme CDU-ov političar Jürgen Rüttgers, koji je poslije postao premijer savezne pokrajine Sjevernog Porajnja i Vestfalije, u jednom intervjuu rekao: “Umjesto Indijaca, na kompjuterima bi morala biti naša djeca!”
A onda se nije dogodilo ni jedno ni drugo. Pokušaji dovođenja Indijaca u Njemačku, koje je kasnije poduzimala njemačka vlada sastavljena od socijaldemokrata i zelenih, ostali su bez uspjeha. A ni njemačka djeca se nisu uspješnije obučavala na kompjuterima, posebno ne u školama.
Suštinski razlog za ovakve čudnovate debate bio je taj što se njemački političari nisu usuđivali otvoreno reći ono što je bilo činjenično stanje: a to je da je Njemačka odavno useljenička zemlja. 1960-tih godina, pa i ranije, počeli su stizati Talijani, Turci, Portugalci i Grci. Namjerno su ih nazvali gastarbajterima – radnicima koji su bili samo gosti u Njemačkoj. Ovaj naziv je sugerirao da bi se oni jednog dana trebali vratiti u svoje zemlje. Oni to nisu učinili – ostali su, dobili djecu, a sada i njihova djeca imaju djecu. Mnogi od njih nikada se nisu mogli osjećati kao kod kuće jer je nedostajala poruka da su oni trajno dobrodošli. To je dovelo do problema u integraciji, s kojima se Njemačka danas susreće.
“Borba kultura” ostala je do danas, samo što se vodi na drugim frontama: ulogu neprijatelja stranaca preuzela je desno-populistička “Alternativa za Njemačku” (AfD), dok su se etablirane stranke u zemlji udružile protiv nje. Zasluga je i razumne i pragmatične kancelarke Merkel što je svojoj Demokršćanskoj uniji izbacila iz glave narativ o opasnim strancima. Angela Merkel je odavno uvjerena da Njemačka svoje blagostanje može održati samo uz daljnje useljavanje stranaca.
Sada, nakon utvrđenih činjenica, moraju uslijediti djela: od svih vodećih industrijskih zemalja Njemačka, zemlja s najjačom ekonomijom u Europi, zauzima mjesto na sredini ljestvice, kada se ljudima u inozemstvu postavi pitanje bi li rado došli raditi u Njemačku. Birokracija bespotrebno otežava stvari, a i plaće su u drugim zemljama bolje. Nerijetko nedostaje tzv. “kultura dobrodošlice”. I vijesti o ekstremno desničarskim i antisemitskim napadima odvraćaju potencijalne useljenike od dolaska u Njemačku.
Neovisno od neosporno utvrđenih činjenica da su ovoj zemlji potrebni useljenici kao radna snaga i dalje se vodi rasprava o izbjeglicama. Nakon što je izbjeglički val zapljusnuo zemlju tijekom 2015. i 2016. godine, došlo je do niza pooštravanja propisa o azilu. Pri tome i došljaci daju svoj doprinos u popunjavanju otvorenih radnih mjesta. U protekle četiri godine je skoro pola milijuna izbjeglica našlo posao u Njemačkoj. U narednom razdoblju će i mnogi Britanci, šokirani zbog izlaska njihove zemlje iz EU-a, željeti doći u Njemačku – a mnogi od njih će i trajno ostati.
To će ovu zemlju trajno promijeniti – bit će šarenija i raznolikija. Bez obzira na izljeve bijesa huškača iz redova krajnje desnice: činjenice nitko ne može osporiti i to je većina u Njemačkoj konačno shvatila, javlja Deutsche Welle.
Izvor: Fena
Svi članci objavljeni na internet stranici Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo su vlasništvo redakcije. Radio Brčko dopušta ograničeno i povremeno prenošenje članaka sa svoje internet stranice u drugim medijima. Drugi mediji smiju prenijeti informacije iz pojedinih članaka sa Internet stranice Radija Brčko (www.radiobrcko.ba) isključivo kao kratku vijest od najviše četiri reda (300 slovnih znakova), uz obavezno navođenje izvora (Radio Brčko), pri čemu su on-line izdanja dužna objaviti link na originalni tekst na web stranicu radiobrcko.ba, ukoliko s uredništvom portala nije postignut dogovor o drugačijim uslovima. Radio Brčko je odlučan u nastojanju da zaštiti svoje intelektualno vlasništvo i rad svojih autora. Ukoliko se bilo koji dio teksta ili informacija iz teksta objavljenog na internet stranici www.radiobrcko.ba prenese suprotno ovim pravilima, protiv prekršioca će biti pokrenut pravni postupak pred Osnovnim sudom Brčko distrikta. Za detaljnije informacije o uslovima korištenja kliknite na
USLOVI KORIŠTENJA.